Parodontitis je vodeći uzrok gubitka zuba te može biti povezan sa drugim kroničnim bolestima, kao što su dijabetes i srčane bolesti! I zbog toga je bitno educirati javnost o važnosti redovnog odlaska stomatologu koji će na vrijeme prepoznati razvoj ove kronične bolesti.

Parodontalna bolest ili parodontitis je kronična bolest potpornog aparata zuba koji okružuje zub i sidri ga u čeljusti. Njoj prethodi gingivitis, odnosno upala zubnog mesa koja može dovesti do upale dubljih struktura.

Glavni uzročnik je plak, sloj ostataka hrane, sline i bakterija koje su odgovorne za karijes i za upale zubnog mesa. Plak prerasta u kamenac koji dodatno pogoduje razmnožavanju bakterija. Zubno meso postane crveno, bolno, otečeno te krvari i ako se ta faza ne sanira, pod zubnim se mesom počnu množiti bakterije koje uništavaju potporne strukture, uzrokuju nastanak džepa i povlačenje kosti. Stanje se može brže ili sporije razvijati i na kraju dovesti do ispadanja zubi koje zbog povlačenja kosti više nema što držati.

Nazočnost bakterija iz plaka je ključna za razvoj bolesti, no mnogo je čimbenika koji utječu na razvoj i oblik bolesti. To su genetski faktori, imunološki sustav, sistemski faktori, faktori rizika (pušenje, stres...), utjecaj okoliša, socijalni faktori.

Prema brojnim studijima rizik za pojavu parodontitisa se povećava kod pušača od 2,5 do 7 puta, a bolest se javlja u težem obliku i slabije reagira na liječenje. Istraživanja su pokazala povezanost parodontalne bolesti sa sistemskim oboljenjima kao što su cerebrovaskularne i kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest, osteoporoza, bolesti dišnog sustava, čak 7 puta veći rizik za prerani porod novorođenčadi manje porođajne težine, neonatalna smrt, preeklampsija (poremećaj u trudnoći) i hipertenzija uzrokovana trudnoćom. Bakterije iz parodontnog džepa mogu putem krvotoka dospjeti i naseliti naslage na koronarnim žilama i doprinijeti stvaranju ugruška.

Ustanovljeno je da pacijenti s parodontitisom imaju 25% veći rizik od nastanka koronarne bolesti srca. Novo ispitivanje je pokazalo kod skupine pacijenata s uznapredovanim parodontitisom nakon intenzivnog liječenja unutar dva mjeseca statistički značajno poboljšanje u cirkulaciji krvi. Također osobe sa parodontitisom teže reguliraju razinu šećera u krvi, te udisanjem tih bakterija mijenjaju sluznicu u plućima čime daju priliku za naseljavanje bakterija koje uzrokuju bolesti dišnog sustava. Čak 30-40% upala pluća u podlozi ima bakterije koje nalazimo i kod parodontne bolesti.

Upravo iz tih razloga važno je održavanje zdravlja parodonta kako kod kuće održavanjem pravilne oralne higijene, tako i u stomatološkoj ordinaciji redovitim profesionalnim čišćenjem zubi i pregledima na kojima se mogu otkriti počeci bolesti koji zahtijevaju uvođenje  parodontalne terapije.