Kako doskočiti dijabetičkoj polineuropatiji?

Dijabetička polineuropatija zahvaća više oštećenih perifernih živaca i izdvaja se unutar grupe dijebetičke neuropatije, odnosno najčešće komplikacije šećerne bolesti. Predstavlja generalizirani poremećaj koji se najčešće prezentira u distribuciji rukavica i čarapa na šakama, odnosno stopalima. Osjetne smetnje poput boli, gubitka osjeta ili parestezije (trnci), prati i slabija snaga uz gubitak mišićne mase. Stopala smanjene osjetljivosti, sklona su samoozljeđivanju i kasnije čak i fatalnim posljedicama. Porazno je što samo jedna petina oboljelih, zaista primjećuje simptome. Na to utječe: starija životna dob, duže trajanje bolesti, lošija kontrola šećera, visok krvni tlak, poremećaj masnoća, pušenje, pretjerivanje u alkoholu, višlja tjelesna visina i određena genska obilježja. U praksi se na osnovu elektrofiziološkog ispitivanja (elektomioneurografija) i kliničkog statusa, dijabetička polineuropatija gradira u 4 stupnja i podtipove. Svaki dijabetičar zna važnost redovnih kliničkih kontrola, kojima se na vrijeme otkriva i liječi pogoršanje dijabetičke polineuropatije.

Dijabetičara upućuje fizijatru: neurolog zbog simptomatske dijabetičke polineuropatije; ortoped zbog simptomatskog regionalno bolnog stopala i obiteljski liječnik na pregled. U potonjem slučaju, dijagnoza je isključna, nakon multidisciplinarne specijalističko-konzilijarne obrade.

Bolesnik se tuži na hladna i bolna stopala/šake, osjetne smetnje u distribuciji rukavica i čarapa, tipa trnaca ili promjene kvalitete osjeta. Navodi žarenje, mravinjanje, bol poput udara struje ili uboda noža, bol pri laganom dodiru kože ili izrazito pojačani odgovor na bolni podražaj. Rjeđe noćne grčeve u nogama ili tupu bol. Zbog šarolike prezentacije, neophodno je ispitati hoda po prstima i petama, ocijeniti snagu mišića udova, ispitati tetivne reflekse i testirati osjet. Moguće vaskularne smetnje isključuju se palpacijom arterija stopala. Često su pridružene i stečene deformacije stopala.

Nažalost, postoje i stanja koja je potrebno razlikovati. Simptomi intermitentnih klaudikacija pogoršavaju se vježbanjem, Mortonov neurinom boli u prednjem dijelu stopala, suženje spinalnog kanala u križima i vratu prati lumboishialgija ili cervikalna mijelopatija. Petni trn tipično boli pri prvom jutarnjem koraku. Spomenimo i metatarsalgiju, Charcot-ovo stopalo (koštanje promjene), sindrom tarzalnog kanala ili fibromijalgiju, potrebno je i isključiti druge moguće uzroke polineuropatije.

Liječenje uključuje multimodalni individualni pristup ovisno o simptomima. Dijeli se na farmakološko i nefarmakološko, odnosno sa ili bez lijekova. Imamo više vrsta lijekova na tržištu, od slabijih do jačih protiv boli i s dodatnim učincima kao što je antidepresivni. Naime, perzistiranje kronične boli može biti praćeno psihološkim smetnjama. Dok za protekciju ili smanjenje progresije postoji tek jedan lijek, i naglasak je na kontroli šećera.

Nefarmakološko liječenje, sačinjava skupinu postupaka, koja šire uključuje psihoterapeutske postupke analize i relaksacije, a uže podrazumijeva postupke fizikalne medicine i rehabilitacije. Nakon evaluacije, individualno prilagođen program, usklađuje se s farmakološkim liječenjem. Ciljevi rehabilitacije usmjereni su na poboljšanje općeg kondicijskog i funkcionalnog stanja, te smanjenje i kontrolu boli.

Kineziterapija objedinjuje vježbe snaženja, kondicije, pokretljivosti, propriocepcije, koordinacije, balansa, posture i agilnosti kako bi se umanjio rizik za pad zbog loše pokretljivosti ili slabovidnosti. Oprezno, za sada se još uvijek ne zna kako kontrolirati niži šećer uzrokovan vježbanjem, iako znamo da vježba i tjelesna aktivnost utječe na razinu šećera.

Bol će umanjiti različite vrste masaže, površinska elektroterapija - TENS, magnetoterapija, metode komplementarne medicine kao što je akupunktura, a u literaturi se spominju laser i vibracijska tehnika, no bez potvrdnih studija. Aplikacija elektroda ili toplo-hladnih procedura zahtjeva iskustvo oprez zbog smetnji osjeta i cirkulacije.

Pri odabiru pomagala za kretanje i drugih ortopedskih, poput ortopedskih cipela, ortoza ili proteza, vodimo se procjenom funkcionalnih sposobnosti i okoline oboljelog. Nekad će biti dovoljan samo običan štap. Osim terapijski, ortopedske cipele u dijabetičara služe i korekciji hoda. Radni nastavci i adaptivna pomagala pomažu u postizanju optimalne funkcije dijabetičara, u sklopu radne terapije.

U traženju novih mogućnosti prevencije komplikacija šećerne bolesti, testirali smo Reflexa terapeutske čarape za dijabetičare. Na temelju vlastitih, neobjavljenih rezultata, možemo reći da su pacijenti koji su testirali čarape, sami uočili razliku prilikom nošenja Reflexa čarapa u odnosu na druge uobičajene pamučne čarape. Subjektivni osjećaj hladnoće i težine u nogama, smanjio se već nakon nekoliko dana nošenja. Dok se objektivno promjenu površinske temperature kože, odnosno zagrijavanje, termografijom registriralo već nakon 10 minuta nošenja Reflexa terapeutske čarape za dijabetičare.

OKTAL PHARMA d.o.o.
Utinjska 40, 10020 Zagreb
tel: +385 1 6595 765
fax: +385 1 6595 700
www.oktal-pharma.hr
www.vasezdravlje.com