Kako štitnjača djeluje na plodnost

Štitnjača je žlijezda u vratu. Vjerojatno niti ne znate da je tamo. Ali ako štitnjača ne radi svoj posao pravilno, možda nećete biti u mogućnosti začeti ili imati zdravu trudnoću.

Štitnjača proizvodi niz hormona, a najvažniji je tiroksin (T4) koji djeluje na metabolizam. Kako se T4 sve više proizvodi, gotovo svaka stanica u tijelu povećava brzinu kojom obavlja svoj posao, uključujući i srce koje kuca brže pod utjecajem T4. Nasuprot tome, kada pada razina T4, metabolizam se usporava. U idealnom slučaju, tijelo održava savršenu razinu T4 hormona, i savršenu brzinu metabolizma.

Najčešći poremećaji štitnjače su označeni s previše proizvodnje T4 hormona ( hipertireoza) ili premalo ( hipotireoza). Simptomi odražavaju prebrzi ili prespori metabolizam. Ovisno o tome kako je ozbiljna neravnoteža, simptomi mogu biti suptilni, a stanje godinama neotkriveno. Čak i gore, liječnici mogu jednostavno ne primijetiti simptome.

Hipotireoza, smanjeni rad štitnjače, je najčešći poremećaj štitnjače. Usporen metabolizam se može očitovati kao zatvor, obilnije menstruacije, debljanje, smanjenje apetita, letargija, depresija, kognitivni problemi, umor, suha koža, nepodnošenje hladnoće ili bolovi u mišićima. Pojedini pacijenti imaju različite simptome koji se razlikuju po svojoj težini.

Hipotireoza može uzrokovati neplodnost tako da sprječava ovulaciju, čak i kada su menstruacije redovite. Žene kojima hipotireoza nije dijagnosticirana imaju povišen rizik od pobačaja. Pa čak i žene s hipotireozom kojima se rad štitnjače stabilizira lijekovima, treba pomno pratiti. Metabolizam se povećava za vrijeme trudnoće i često štitnjača ne može držati korak.

Neke žene s premalo aktivnom štitnjačom mogu imati povišene razine prolaktina, hormona koji potiče proizvodnju majčinog mlijeka. Višak prolaktin može otežati začeće i spriječiti ovulaciju. Hipotireoza može dovesti do problema s luteinskom fazom. Luteinska faza se javlja u drugoj polovici menstrualnog ciklusa i traje od ovulacije do menstruacije. Normalno traje od 12 do 16 dana. Ali ako luteinska faza traje kraće od deset dana, doći će do problema s plodnošću jer neće doći do sekrecijske transformacije sluznice maternice.

Kod hipertireoze, štitnjača postaje preaktivna i metabolizam radi prebrzo. Znakovi hipertireoze uključuju češće stolice, gubitak težine, nepravilne mjesečnice, povećan apetit, nesanicu, nervozu, drhtanje ruku i lupanje srca.

Jedan čest uzrok hipertireoze je Gravesova bolest, autoimuna bolest koja utječe na cijelu štitnjaču. Bez obzira na uzrok hipertireoze, rezultat ponekad može biti prestanak ovulacije i neplodnost. Ako žena s hipertireozom uspije začeti postoji opasnost od pobačaja ili smrti ploda.

Poremećaji štitnjače lako se otkrivaju s nekoliko jednostavnih krvnih testova koji mjere razinu hormona štitnjače T4 (tiroksin) i TSH (stimulirajući hormon štitnjače). TSH djeluje kao termostat, proizvodi ga hipofiza i regulira funkciju štitnjače. Razine ovog hormona također mogu postati previsoke ili preniske, jer hipofiza pokušava nadoknaditi prebrz ili prespor rad štitnjače.

Tu je i krvni test koji provjerava prisutnost antitijela štitnjače. Visoka razina tih antitijela je tipična za bolest štitnjače koja se zove Hashimotov tiroiditis (sindrom), što uvijek rezultira hipotireozom. Hashimotov tiroiditis je klasificiran kao autoimuna bolest, jer se tijelo okreće protiv sebe, stvarajući antitijela koja napadaju stanice u štitnjači i usporavaju proizvodnju hormona štitnjače.

Ako je štitnjača premalo aktivna, liječnik će propisati neki oblik sintetičke verzije hormona. Kod pretjeranog rada štitnjače neki oblici terapije funkcioniraju na način da uspore izlučivanje hormona štitnjače. Radioaktivni jod u suštini usporava proizvodnju hormona. Radioaktivni jod ne može se koristiti kod žena koje su već trudne.

Među raznim prijetnjama plodnosti, poremećaji štitnjače su nedvojbeno najlakši za prepoznati i liječiti. Uz pravilnu terapiju i redovite liječničke kontrole, moći ćete imati normalnu trudnoću i zdravo dijete.