Klinička slika

Klinička slika mastopatija obuhvaća prije svega 3 simptoma:

• prisustvo zadebljanja i čvorića u dojkama (mastopatični "plaque"-ovi), koji se najčešće nalaze u gornjim vanjskim kvadrantima dojke, češće difuznog rasporeda i obostrano,
• bolovi u dojkama (mastodynia, mastalgia), koji su cikličkog karaktera i javljaju se po pravilu prije nastupanja mjesečnice, u drugoj polovici ciklusa, te prestaju s nastupanjem menstruacijskog krvarenja,
• prisustvo iscjedka iz dojki koji je obično vodenastog ili mliječnog karaktera, rjeđe sukrvav ili smeđkast. U 50 - 60% prisustvo krvi u iscjedku ukazuje na papilomatozne proliferacije unutar mliječnih kanalića.

Dijagnoza mastopatije se postavlja temeljem pregleda dojki, ultrazvučnim nalazom i mamografijom, a kod prisustva iscjedka galaktografijom i citološkom analizom. Kod svih sumnjivih nalaza dijagnostiku je potrebno dopuniti punkcijom ili biopsijom sumnjivih promjena, odnosno histološkom analizom tkivnih promjena.

Obzirom na različite forme mastopatije, kao i različitost subjektivnog doživljaja tegoba, u liječenju mastopatije nastoji se individualizirati terapija. Kod jednostavne mastopatije prije svega je cilj ispraviti "estrogensku dominaciju". U liječenju se koristi lokalna aplikacija progesteronskih masti (resorpcija oko 10% od primijenjene doze), kao i nadoknada gestagena tijekom II faze ciklusa. U ovu svrhu se može primjenjivati i niskodozirana oralna kontracepcija. Kod formi s produkcijom iscjedka, osobito ako je povišena razina prolaktina korisno je ordinirati bromocriptin. U slučaju povišene razine prolaktina, svakako kontrolirati funkciju štitnjače. Slični dobri rezultati opisani su kod terapije s danazolom, ili antiestrogenom tamoxifenom, pri čemu se mora obratiti pozornost na česta neželjena djelovanja ovih lijekova.

Veća količina masti u tijelu i prehrani, osobito zasićene masne kiseline u kombinaciji s rafiniranim ugljikohidratima povećavaju produkciju estrogena. Nasuprot tomu topiva vlakna u prehrani biljnog podrijetla pomažu izlučivati estrogen (sprječavaju reapsorpciju estrogena tijekom enterohepatičke cirkulacije). Jednako vrijednu ulogu igra indol-3-carbinol (ima ga u zelenom lisnatom povrću: kupus, kelj, kelj pupčar, brokula, repa) koji dokazano smanjuje sposobnost vezivanja estrogena za tkivo dojke. Isto vrijedi za namirnice podrijetlom od soje. Oko 80% žena s cikličkim bolovima u dojkama izvrsno reagira na promjene u prehrani: smanjenje unosa zasićenih masnih kiselina i rafiniranih ugljikohidrata, povećani unos zelenog lisnatog povrća i namirnica bogatih biljnim vlaknima, kao i soje. Istraživanja pokazuju da mnogim ženama koje pate od bolova u dojkama pomaže unos antioksidativnih vitamina: beta-caroten (A), E, selen i vitamin C koji smanjuje razinu serumskih hormona hipofize (LH i FSH) kod žena koje ga uzimaju zbog bolova u dojkama.

Od biljnih i homeopatskih pripravaka svakako je za spomenuti povoljno djelovanje biljke konopljike - Agnus castus (Mastodynon). Napetost u dojkama, osobito kada se radi o upalnim procesima uspješno smanjuju ulje noćurka, gama-linolenska kiselina i omega-3-masne kiseline. Mehanizam njihova djelovanja je upliv u ravnotežu eikosanida 2. generacije (prostaciklini i tromboksani).