Glavni uzroci

Sekundarnu hipertenziju može uzrokovati veliki broj različitih bolesti. Navodimo nekoliko glavnih uzročnika.

Bolesti bubrega

Bubrezi su važni u regulaciji tlaka, a bolesti bubrega odgovorne su za veliki postotak slučajeva sekundarne hipertenzije.

Policistični bubrezi, bolest koja je nasljedna, i druge bolesti bubrega kao što je dijabetička bubrežna bolest, nefritis i sklerodermija oštećuju bubrege te posljedično mogu izazvati kronično zatajivanje bubrega. Bubrezi ne mogu izlučiti soli, vodu i otpadne tvari, a ožiljci i suženje krvnih žila pridonose povišenom tlaku. Oštećeni bubrezi također mogu izlučivati hormone i druge tvari koji povisuju tlak.

Ako se posumnja na bolest bubrega, liječnik će detaljno istražiti obiteljsku povijest kako bi utvrdio imaju li ostali članovi obitelji probleme s brezima, budući da je to često slučaj. Liječnik će također napraviti detaljan pregled, koji uključuje i pregled trbuha, zato što se velike ciste u bubrezima katkad mogu napipati preko trbušne stijenke. Pretrage krvi i urina mogu pokazati da se radi o poremećaju bubrega, pregled ultrazvukom, kompjutorizirana tomografija (CT) skenianju i magnetna rezonancija (MRI) također mogu otkriti ciste na bubrezima ili ožiljke koji su nastali zbog bolesti.

U nekim slučajevima, operacija je nužna kako bi se smanjila veličina i broj cisti te time snizio pritisak cisti na preostali zdravi dio bubrežnog tkiva. U teškim slučajevima, možda će biti potrebno presađivanje bubrega.

Opstrukcija bubrežne arterije

Opstrukcija bubrežne arterije, glavne krvne žile koja opskrbljuje bubrege krvlju, također može uzrokovati sekundarnu hipertenziju. Opstrukcija najčešće nastaje zbog suženja arterije kao posljedice ateroskleroze. U teškim slučajevima bubreg se može skvrčiti i ožiljno promijeniti na mjeestima koja se nalaze niže od suženja.

Sužene bubrežne arterije također mogu biti posljedica bolesti koja se zove fibromuskularna displazija. U slučaju ove bolesti dolazi do zadebljanja srednjeg sloja stijenke bubrežne arterije (media) čime se suzuje arterija. Može se dogoditi da na arteriji naizmjenično slijede suženja i proširenja, koja mogu postati male aneurizme. Bolest može zahvatiti jedan ili oba bubrega.

Suženje arterija također može oštetiti funkciju bubrega te izazvati proizvodnju hormona koji povisuje tlak u organizmu. Na visoki tlak u takvim slučajevima često dobro djeluje liječenje lijekovima. Meðutim, ako visoki tlak ipak ne reagira na liječenje ili je funkcija bubrega teško oštećena, suženi dijelovi se mogu proširiti s pomoću katetera i stentova sličnim onima koji se koriste u liječenju suženih srčanih arterija. Premošćivanje suženih krvnih žila može se izvesti kirurškim zahvatom.

Katkad se suženje bubrežnih arterija može dijagnosticirati pomoću stetoskopa - promijenjeni protok krvi kroz suženu arteriju stvara prepoznatljiv zvuk koji se zove šum. Sužene arterije i promjene na bubrezima također se mogu otkriti pretragama kao što su ultrazvuk, CT, MRI te atomsko snimanje. Pri takvom snimanju radioaktivni materijal koji se zove izotop ubrizgava se u venu. Snima se protok izotopa kroz bubrežnu arteriju radi otkrivanja promjena u cirkulaciji krvi te funkciji bolesnoga bubrega.

Koarktacija (suženje) aorte

To je suženje najveće krvne žile koja prenosi krv iz srca cijelim organizmom. Do koarktacije obično dolazi u onom dijelu aorte koji se nalazi u prsnom košu, a rjeđe u dijelu koji je u trbuhu. Najčešće se otkriva pri rođenju te se može popraviti tijekom prve tri godine života. Rijetko se događa da osoba odraste, a da se taj poremećaj ne otkrije prije toga.

Sužena aorta izaziva visoki tlak u rukama te nizak tlak u nogama. To se može utvrditi ako istodobno pipamo arterije na preponama i na zapešću, pri čemu se može zamijetiti kašnjenje pulsa u preponama. Osim toga, puls u preponama je manjeg intenziteta nego što je to uobičajeno. Rentgenska snimka prsnoga koša te snimke aorte učinjene s pomoću ultrazvuka ili MRI mogu potvrditi dijagnozu.

U većini slučajeva koarktacija se ispravlja kirurškim putem. Suženi dio aorte se ukloni dok se krajevi aorte ponovno sašiju. U slučaju da se suženje opet pojavi nakon kirurškoga zahvata, suženi dio može se otvoriti istezanjem uz pomoć balona na kraju katetera (balonska dilatacija). Kateter se uvlači kroz arteriju u preponama tijekom postupka kateterizacije srca i krvnih žila. Ako postupak širenja balonom ne uspije trajno proširiti suženo područje aorte, tada se kroz kateter može staviti metalni stent koji neće dopustiti da se otvoreno područje opet zatvori. Stentovi su odobreni za uporabu u takvim slučajevima. Premda je nepoznato jesu li uspješni dugoročno gledano, dosadašnji su rezultati dobri.

Feokromocitom

To je tumor srži nadbubrežne žlijezde (medulla). Imamo dvije nadbubrežne žlijezde koje se nalaze povrh bubrega.

Tumori, koji se mogu pojaviti i u drugim dijelovima tijela pojedinačno ili na više mjesta odjednom, izlučuju hormone adrenalin i noradrenalin kao i druge tvari.

Feokromocitom gotovo uvijek uzrokuje vrlo izražene znakove i simptome. Ako osoba ima jedan od takvih tumora, može imati napadaje iznenadnih jakih glavobolja, lupanja srca te obilnog znojenja tijekom kojih potpuno problijedi. Napadaji mogu trajati od nekoliko minuta do jednog sata i ponavljati se svakodnevno ili veoma rijetko. Tlak je gotovo uvijek zamjetno povišen tijekom napadaja, a isto tako može biti povišen i između njih.

Dijagnostički postupci uključuju pretrage krvi i mokraće, a za snimke tumora mogu se rabiti CT, MRI te izotopi. Genetičke pretrage mogu isto tako biti korisne budući da ta bolest može biti nasljedna. Tumor je rijetko maligni te se može ukloniti kirurškim zahvatom.