Uvod

Zapravo sva hrana posjeduje farmakološka svojstva, međutim postoje pojedine namirnice koje same po sebi, zahvaljujući sastavu i jedinstvenim svojstvima posjeduju i svojevrsni terapijski učinak, pa djeluju kao pomoć prilikom liječenja ili u prevenciji nastanka bolesti.

U ovom prikazu osvrnuti ćemo se na namirnice i preparate koje je uputno uvrstiti u svakodnevni režim prehrane ako se boluje ili postoji potencijalna opasnost oboljevanja od šećerne bolesti ili dijabetesa.

Šećernu bolest (lat. Diabetes mellitus) je sindrom koji najčešće definiramo kao metaboličku bolest povezanu sa poremećajem u metabolizmu ugljikohidrata i masti. Danas je situacija takva da ta kronična, nezarazna bolest predstavlja, na žalost, takvu vrstu bolesti koja doživotno traje. Uzrok ove bolesti može biti nedostatak, smanjena koncentracija ili neučinkovitost aktivnog hormona inzulina koji se stvar u gušterači ili se javlja drugi tip dijabetesa koji je nazavisan o inzulinu.

Provjerite što i kako jesti ako imate dijabetes!

Tijekom posljednja dva desetljeća u cijelom je svijetu znatno porastao broj oboljelih od dijabetesa. Kao presudne čimbenike za nastanak ove bolesti možemo navesti nasljednu sklonost, autoimune procese, virusne infekcije (infekcije virusima koji izazivaju rubeolu, zaušnjake, respiratorne smetnje...), toksično popratno djelovanje pojedinih lijekova (streptozotocin, kontraceptivi, kortikosteroidni preparati) i djelovanje nekih kemijskih spojeva (npr. aloksana).

Prvi čimbenik koji se navodi kao uzrok nastanka "insulin - neovisnog dijabetesa" je neadekvatna prehrana često povezana sa prekomjernom tjelesnom težinom (preko 80% dijabetičara koji boluju od ovog tipa dijabetesa je pretilo!).

Uz sve prethodno nabrojene čimbenike moramo uvrstiti i rizični faktor povezan sa načinom života kod kuće i na radnom mjestu - stres. U stresu se između ostalih tvari luči i hormon nadbubrežne žlijezde - adrenalin. Radi jačeg lučenja adrenalina fiziološki dolazi do laganog porasta glukoze u krvi prilikom stresa (fizičkog napora, straha ili psihičkih napora). Ali kada je stres jači ili kada duže traje stalno uvećana koncentracija adrenalina uzrokuje stalno prisutnu hiperglikemiju. To je opasno stanje!

Fizičkom aktivnošću potrošit ćemo oslobođenu glukozu i spriječiti razorno djelovanje koje suvišna glukoza može prouzročiti u našem organizmu. Stoga se fizička aktivnost uvijek preporučuje kao jedan od osnovnih "pomagača" kad se želimo osloboditi bilo kakvih psihičkih pritisaka. Nakon brze šetnje, plivanja, igre ili ostalih aktivnosti redovito se osjećamo opuštenije.

Saznajte kako kava smanjuje rizik od dijabetesa!

Adekvatnom prehranom uvelike možemo utjecati na prevenciju dijabetesa neovisnog o insulinu koji se obično javlja kod pretilih osoba nakon 40. godine života.