Nuspojave

Najčešća nuspojava pri dugotrajnoj primjeni opioidnih lijekova je konstipacija koja je posljedica smanjivanja crijevne sekrecije i peristaltike. S obzirom na često pojavljivanje ove nuspojave, preporučuje se istovremena primjena laksativa u većine bolesnika. Blaži oblik konstipacije se može liječiti samo dijetetskim mjerama. Teži oblik konstipacije liječi se pripravcima sene, ili omekšivačima stolice u kombinaciji s laksativima. Mučnina i povraćenje se javljaju u početku terapije u većine bolesnika. Između 30-60 % bolesnika će razviti ovu nuspojavu, iako se većina bolesnika navikne tijekom prvog tjedna primjena lijeka. Liječenje se sastoji od istovremene primjene antiemetika, kao što su metoklopramid, antihistamici, haloperidol, klorpromazin, skopalamin i antagonisti 5-HT 3 receptora. Metoklopramid se preporučuje u prvoj liniji liječenja jer djeluje na kemoreceptorsku trigersku zonu i poboljšava motilitet gastrointestinalnog trakta.

Sedacija i kognitivne promjene se obično javljaju na početku liječenja ili kod povišenja doze. Nastaju kao posljedica centralnog djelovanja te su obično su prolazne i ubrzo se razvija tolerancija. Povišenje doze (<30 % dnevne doze) može uzrokovati pogoršanje psihomotorne funkcije. Respiracijska depresija je najozbiljnija nuspojava terapije opiodima. Iako je pri pravilnoj primjeni ovih lijekova ova nuspojava se rijetko javlja i bolesnici na dugotrajnoj kroničnoj primjeni opioida obično razviju toleranciju na učinke opioida na centar za disanje. Tolerancija i pojava fizičke ovisnosti se također može javiti pri primjeni opijata. Tolerancija je potreba za povišenjem doze opioida nakon određenog vremena da bi se mogao uspješno održavati analgetski učinak. Bolesnici s vremenom također razviju i toleranciju na nuspojave opioida, osim konstipacije. U slučaju da je indicirano ukidanje terapije, simptomi odvikavanja se mogu izbjeći laganim, postupnim ukidanjem terapije. Preporučuje se postupno smanjivanje doze za 20 % svakih 48 sati. Psihološka ovisnost (narkomanija) je stanje potrebe za opioidima u ljudi koji nemaju bolova. Mnogobrojne kliničke studije pokazuju da u bolesnika koji uzimaju peroralno primjenjene opioide zbog liječanja boli ne dolazi do razvoja psihološke ovisnosti. Mogu se javiti još suha usta, poremećaji spavanja, halucinacije, mentalni poremećaji, otežano mokrenje, hiperalgezija.