Kako djetetu olakšati prilagodbu na život u novoj okolini jaslica i vrtića?

Dječji vrtić «Smjehuljica» je privatni vrtić sa najduljom tradicijom na području grada Zagreba. Djeluje na 3 lokacije u gradu Zagrebu (Prečko, Sesvete i Petrova), a ističe se sa smjenskim programom u svim objektima (do 21:30) i kompletnim stručnim timom koji će vam pokušati pomoći svojim znanjem i iskustvom.

Većini je djece polazak u vrtić ili jaslice prvo odvajanje od roditelja, stoga su roditeljska zabrinutost i strah razumljivi i opravdani.

Dijete koje je do tada živjelo u sigurnoj i zaštićujućoj atmosferi roditeljskog doma, sada, bez roditelja, provodi značajni dio dana. Dijete se mora prilagoditi na nepoznate osobe - svoje odgojitelje, višesatni boravak među većim brojem djece, novi prostor i stvari koje ga okružuju, na različiti ritam spavanja, ustajanja, njege i hranjenja.

Kako će proteći period adaptacije, s kojim manifestacijama te koliko će trajati ovisi o karakteristikama ličnosti djeteta, dobi djeteta, stupnju njegovog razvoja, redovitosti dolaženja u jaslice i vrtić, stanju djetetovog zdravlja i obiteljskoj atmosferi u kojoj dijete živi. Budući da su djeca senzibilna za emocije roditelja i u svom ponašanju često izražavaju ono što roditelji osjećaju, djetetova adaptacija i prihvaćanje vrtića u velikoj mjeri ovisi i o tome kako roditelj doživljava polazak djeteta u vrtić, kakav stav ima prema vrtiću, te kakva je bila priprema djeteta za vrtić.

Različite su reakcije djece u periodu adaptacije. Promjene u ponašanju koje se mogu pojaviti su:

1. otvoreno negodovanje djeteta, redovito i burno reagiranje kod rastajanja od roditelja, plač, protestiranje vrištanjem, bacanje na pod, agresija usmjerena na stvari/drugu djecu/odgojitelja, pasivnost.
2. odbijanje komunikacije s odgojiteljem ili pak potpuna usmjerenost samo na njega.
3. teško odvajanje od svoje dude, bočice i prijelaznog objekta koje im pomažu da se osjećaju sigurno i zaštićeno.
4. regresija tj. vraćanje na prijašnje oblike ponašanja koji su već usvojeni i prevladani na nekom ranijem stupnju razvoja.

Pojedina djeca sklona su reakcijama na fiziološkom planu: odbijanje hrane, odbijanje spavanja, probavne smetnje, učestalije obolijevanje.

Navedene promjene su normalnog i prolaznog karaktera. One slabe i nestaju brzinom kojom se dijete prilagođava okolini i uspostavlja socio-emocionalni odnos s odgojiteljem.

Stoga, dragi roditelji, evo za vas nekoliko korisnih savjeta kako bi svom djetetu olakšali prilagodbu:

• Uskladite stavove o vrtiću unutar obitelji.
• Imajte pozitivan i suradnički stav prema vrtiću; djetetu ga predstavite kao zabavno i veselo mjesto, a ne ''nužno zlo''.
• Pričajte djetetu kako će izgledati njegov boravak u vrtiću.
• Potičite dijete na druženje s drugom djecom i odgojiteljima.
• Probajte uskladiti ritam života kod kuće s vrtićkim.
• Potičite samostalnost djeteta u hranjenju, odijevanju, higijenskim navikama i pospremanju igračaka (primjereno dobi i mogućnostima djeteta).
• Poštedite dijete dodatnog stresa poput odvikavanja od pelena, bočice ili dude; učinite to u neko drugo vrijeme ali nikako za vrijeme prilagodbe jer bi ga to moglo dodatno obeshrabriti i uznemititi.
• Djetetu je lakše kada u vrtić ponese svoju omiljenu igračku ili predmet, jer mu tijekom boravka u vrtiću pružaju sigurnost (npr. duda, gaza, igračka s kojom spava,...)
• Budite dosljedni pri dovođenju djeteta u vrtić.
• Pri ostavljanju djeteta kratko i srdačno se rastanite (a ne dramatično i dugo, rastanak je bolan i treba ga skratiti na minimum). Nemojte se vraćati u grupu ili zadržavati u vrtiću. Većina djece prestane plakati nakon par minuta. Ako ste uznemireni nazovite vrtić da se uvjerite da Vam je dijete prestalo plakati.
• Pridržavajte se dogovorenih termina postupne adaptacije i na taj način pružite djetetu priliku da se postepeno prilagodi na svoj novi način života.
• Izmjenjujte informacije i dogovarajte se o svemu s odgajateljem.
• Po povratku iz vrtića, više vremena provodite s djetetom, razgovarajte i pokažite interes za događanja u vrtiću, igrajte se i pružite djetetu puno nježnosti.

Potrebno je naglasiti da adaptacija nije gotova kada dijete prestane plakati, već kada dijete  počne spontano izražavati svoje osjećaje, potrebe, misli i sposobnosti.

Bojana Martić, dipl. psih
Irina Maljcov, prof. soc. i ped.
D.V. „Smjehuljica"
Biskupa Josipa Galjufa 5, 10 000 Zagreb,
tel. 01/457 23 47, 466 48 81
www.djecjivrtic-smjehuljica.hr