Kako razviti pozitivniji pogled na život – bez forsiranja i pretvaranja

Izvor slike: Canva

Mnogi od nas navikli su razmišljati pesimistično – ne zato što želimo biti negativni, već zato što "pozitivno razmišljanje" često djeluje kao prazna fraza, povezana s nerealnim afirmacijama i lažnim osmijesima.

Nije stvar samo u tome da odbijamo vidjeti dobru stranu stvari. Zapravo smo kao ljudi biološki programirani da imamo sklonost negativnosti. To znači da se naš mozak više fokusira na potencijalne probleme i najgore scenarije nego na dobre stvari, što također objašnjava zašto čak i kad stvari objektivno idu dobro, naš um i dalje traži što bi moglo poći po zlu, piše SELF, portal koji se bavi temama o zdravlju.

I dok nas društvene mreže zatrpavaju toksičnom pozitivnošću sa stavovima "samo gledaj na svijetlu stranu!" – nije ni čudo što pokušaj da budemo optimističniji često zvuči površno.

Ipak, to ne znači da smo osuđeni na vječni pesimizam. Stručnjaci kažu da postoji niz realnih i učinkovitih koraka koji mogu pomoći da postanemo pozitivniji, a da se ne osjećamo kao da se moramo pretvarati.

Pokušajte biti neutralni

Ne morate se tjerati na sreću kad je ne osjećate, umjesto toga pokušajte zauzeti neutralan stav.

Umjesto da odmah pomislite: "Ignorira me namjerno", pokušajte: "Nisu još odgovorili, i to me čini tjeskobnim. Ali zapravo ne mogu znati što se događa."

Ponekad put prema pozitivnijem razmišljanju počinje s tim da samo budemo malo manje grubi i negativni prema sebi i drugima.

Izbjegavaj riječi poput "uvijek" i "nikad"

Crno-bijelo razmišljanje otežava realan pogled na stvari. Umjesto "Nikad mi ništa ne ide", recite: "Nisam dobio/la stan koji sam želio/la." Ili umjesto "Uvijek sve zeznem", probajte: "Ovaj put sam pogriješio/la, ali to ne znači da sve radim loše." Riječi imaju moć pa birajte one koje ne potkopavaju samopouzdanje.

Život može biti težak, ali može i postati bolji. Zato je važno prepoznati nijanse – da ima i dobrog i lošeg. Najlakši način da se riješite crno-bijelog razmišljanja jest da izbacite riječi poput "uvijek" i "nikad".

Umjesto "Život nikad ne ide po mom", recite "Uf, nisu mi odobrili stan koji sam želio/la." Umjesto "Ne mogu ništa napraviti kako treba", pokušajte "Zeznuo/la sam, ali to je samo jedan projekt." Što se više uhvatite u preuveličanim (i beskorisnim) generalizacijama, to ćete se više moći ispraviti i postat će vam lakše usvojiti logičniji, ali i uravnoteženiji pogled na život.

Napravi scenarij "Ako se to dogodi, onda što?"

Nažalost, loše stvari se zaista događaju. Možda ćete doživjeti prekid s osobom u koju ste zaljubljeni ili nećete dobiti posao iz snova za koji ste bili savršeno kvalificirani. No umjesto da pokušavate izbaciti misli tipa "što ako sve pođe po zlu" (što rijetko uspije), preporučujemo da stvorite konkretni plan b.

Recimo da se dogodi najgori scenarij – niste dobili posao. Što onda? Možda ćete odlučiti kontaktirati ljude za buduće preporuke ili doraditi životopis prije nove prijave.

Bilo kako bilo, izrada plana "ako se to dogodi, onda..." za bilo koji mogući neuspjeh može pomoći da se osjećate manje tjeskobno i obeshrabreno, a više spremno, smireno i s nadom.

Podsjetite se da ste već prošli kroz teške situacije

Kada se nađete pred nečim izazovnim, prisjetite se da ste već preživjeli slične ili gore stvari.

Kako ste tada uspjeli? Što vam je pomoglo? Te uspomene ne služe da se vratite na loše trenutke, već da se podsjetite koliko ste sposobni i otporni te da ćete prebroditi i novu tešku situaciju.

Naviknite se primjećivati male pobjede

Ne morate čekati velike uspjehe da bi se osjećali dobro. Stručnjaci savjetuju da svakodnevno primijetite barem jednu sitnicu koja je prošla bolje od očekivanog. To može biti fina kava koju ste popili ujutro, dobar razgovor s kolegom na poslu ili sunčani dan.

S vremenom ćete trenirati mozak da automatski primjećuje dobro i tako graditi realan, ali pozitivniji pogled na svijet.

Vezani sadržaj: