Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa (HUHIV) u partnerstvu s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ), u sklopu provedbe projekta Volim zdravlje UP.02.2.1.08.0057 financiranog iz Europskog socijalnog fonda – ‘‘Promocija zdravlja i prevencija bolesti – Faza 2’’, nastavno na javnozdravstvenu kampanju povodom Svjetskog dana zdravlja, održali su konferenciju za medije povodom 10 godina savjetovanja i testiranja na spolno prenosive bolesti u zajednici, objedinjujući ključne rezultate, rizična ponašanja i brige, zablude mladih i važnost poveznice između mentalnog i spolnog zdravlja te razvoj učinkovitog pristupa u zaštiti spolnog zdravlja mladih.

Udruga HUHIV djeluje preko 23 godine u području promocije spolnog i reproduktivnog zdravlja i prevencije krvlju i spolno prenosivih bolesti, kao nadogradnja zdravstvenog sustava uspješno ostvarujući sinergiju institucionalnog zdravstvenog sustava i društvene zajednice.

Jedan od ključnih programa udruge HUHIV je CheckPoint Zagreb – prvi izvaninstitucionalni centar za savjetovanje i testiranje na spolno prenosive infekcije u zajednici u Hrvatskoj i regiji. Centar je otvoren u svibnju 2013. odnosno prije 10 godina, sukladno preporukama zdravstvene struke i međunarodnih smjernica, uz financijsku podršku Ministarstva zdravstva i Grada Zagreba te stručnu podršku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, s kojima konstantno razvijamo usluge zaštite zdravlja sukladno potrebama mladih i građana. Ova sinergija dokazano je najkvalitetniji pristup brige za zdravlje, prevenciju bolesti, pravovremenu dijagnostiku i uspješno liječenje.

Sveobuhvatni pristup prevenciji

Od samih početaka ciljevi CheckPoint centra su povećati dostupnost savjetovanja i testiranja svima u potrebi te pružanje sveobuhvatnog pristupa prevenciji bolesti i promicanju zdravih stilova života, prevencija rizičnih spolnih ponašanja i očuvanje spolnog i reproduktivnog zdravlja, objedinjujući područje mentalnog, tjelesnog, spolnog i socijalnog zdravlja.

Tijekom 10 godina rada, koncept CheckPoint centra gdje se mladi i građani mogu savjetovati sa stručnjakom o zaštiti spolnog zdravlja i besplatno, bez uputnice, pouzdano, povjerljivo i brzo testirati se na učestale spolno prenosive infekcije (SPI), a to su HIV i hepatitis C od samih početaka rada a od 2019. godine na sifilis, klamidiju i gonoreju. Ovaj koncept prevencije SPI, ranog otkrivanja infekcije, podrške i povezivanja sa sustavom liječenja kao sveobuhvatnog pristupa postao je uzor u regiji ali i primjer dobre prakse u Europi jer je CheckPoint Zagreb naveden u Zborniku dobre prakse Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije kao i u Smjernicama Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti.

Tomislav Beganović, predsjednik udruge HUHIV naglasio je - ovaj pristup od iznimne je važnosti u prevenciji bolesti i očuvanju zdravlja što je više puta naglašeno od strane Grada Zagreba i Ministarstva zdravstva, a ovo su ključni pokazatelji:

· U 10 godina rada obratilo nam se preko 14.000 korisnika tj. u prosjeku 1.400 korisnika godišnje kojima smo pružili stručno individualno savjetovanje s ciljem procjene rizičnih ponašanja, preporuke za testiranje i zaštite zdravlja

· U istom periodu više od 11.500 korisnika je testirano na preporučene spolno prenosive infekcije.

· Ukupno je više od 660 novootkrivenih infekcija, među kojima su, ako gledamo proporcionalno prema broju testiranja, najučestalije klamidija s gotovo 7% pozitivnih među testiranima, zatim slijedi gonoreja s malo više od 6% pozitivnih nalaza, zatim sifilis i hepatitis C s oko 4% pozitivnih među testiranima i najmanje učestala je infekcija HIV-om s nešto iznad 1% pozitivnih testova.

Polovina testirana prvi put u životu

Svima se uvijek pruža stručno post-savjetovanje, a onima koji imaju pozitivan nalaz psihosocijalna podrška i povezivanje sa sustavom skrbi i liječenja. No zabrinjava činjenica da je više od polovine korisnika saznalo svoj pozitivan status određene infekcije testirajući se prvi puta u životu.

Podaci pokazuju da CheckPoint Zagreb ima značajnu ulogu u obuhvatu mladih i ostalih građana testiranjima, i to većinom mladih u prosječnoj dobi od oko 25 godina, među kojima je 60% muškaraca i 40% žena, koji radije dolaze na testiranje u zajednicu.

Rizičnih spolnih ponašanja, ali i predrasuda i zabluda vezanih uz spolno zdravlje je puno, no moram naglasiti da su gotovo sve novootkrivene infekcije najčešće asimptomatske što znači da smo svakome pomogli pravovremenom dijagnozom, utjecali na pravovremeno liječenje, prevenciju ozbiljnih zdravstvenih posljedica i daljnjeg nesvjesnog širenja infekcije na druge, dodao je Tomislav Beganović.

Davor Dubravić, mag.psih. udruge HUHIV istaknuo je najčešća pitanja, brige, rizična ponašanja, razloge testiranja, zablude i važnost poveznice između mentalnog i spolnog zdravlja u radu s korisnicima.

Usprkos naporima da se mladi temeljito i na vrijeme educiraju o temama spolnog zdravlja kroz školu, obitelj, prijatelje, medije, i dalje postoji puno zbunjenosti i nejasnoća u ovom području. Zbog kulturalnih, socijalnih i organizacijskih razloga, mladi ljudi nemaju dovoljnu podršku i poticaj za postavljanje pitanja i informiranje o spolnom zdravlju i spolnosti, što edukaciju i pravovremenu podršku čini teže dostupnom.

Edukacija je ključna

Postoji puno mitova povezanih s HIV-om, odnosno o šansama za prijenosom, putevima prijenosa, posljedicama infekcije, te zabludama, u usporedbi s rizičnošću ponašanja. Potrebna je edukacija i podrška te jačanje kapaciteta u znanju, informiranosti, psihološkim mehanizmima zaštite, vještinama zaštitnih ponašanja i komunikacijskim vještinama kako bismo očuvali tjelesno i mentalno zdravlje, što također predstavlja izazov jer su nam potrebni stručnjaci koji znaju pristupiti mladima, a ujedno se i razumiju u ove teme. Neki od tema koje obrađuju te mehanizme su pritisak prvog spolnog odnosa, postavljanje granica u spolnosti, vještine razgovora o spolnom zdravlju, vještine u digitalnoj komunikaciji i slično.

U anketama provedenim tijekom javnozdravstvenih kampanja u sklopu projekta Volim zdravlje, pitali smo mlade o spolnom zdravlju i dobili sliku toga na što se trebamo fokusirati u budućim edukacijama. Ono što najčešće nisu znali su vjerojatnosti zaraze HPV-om i HIV-om (često izjednačuju), o nezaraznosti osoba koje žive s HIV-om (što je znala tek svaka druga mlada osoba), o vidljivosti simptoma i “prepoznavanju” osoba koje imaju neku zarazu… Nisu dovoljno savladane vještine procjene rizika – primjerice, i dalje vlada vjerovanje da je testiranje “rezervirano” za visokorizične osobe, ili osobe sa simptomima. Testiranje je odraz ili dio odgovornog zdravstvenog ponašanja, odnosno odraz zdravstvene pismenosti i razumijevanja što imamo od mogućnosti da sačuvamo zdravlje.

Vezani sadržaj

• Podaci o zaraženima od HIV-a u RH ove godine i najčešće spolne bolesti
• Sifilis: što trebate znati o spolno prenosivoj bolesti u porastu