Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Upomoć, hvata me panika!

Upomoć, hvata me panika!

Upomoć, hvata me panika!
  • Objavljeno: Utorak, 27.05.2014.
  • Broj pregleda: 228
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Doživljavate li iznenadne napade jakog straha i tjeskobe, uz:

  • ubrzan puls, lupanje ili preskakanje srca
  • ubrzano disanje (hiperventiliranje), osjećaj teškoća disanja i ostajanja bez daha
  • osjećaj gušenja i stiskanje u prsima
  • glavobolja
  • osjećaj slabosti, vrtoglavice, nesvjestice
  • trnjenje i obamrlost u tijelu, pogotovo rukama i nogama
  • valove vrućine i znojenja, ili drhtanja
  • mučninu
  • osjećaj da morate ići na wc
  • osjećaj nestabilnosti ("čudan" doživljaj sebe ili okoline)
  • osjećaj da gubite kontrolu i da će se dogoditi nešto strašno

Zbog straha ste počeli izbjegavati neke situacije (gužve, odlaske u velike dućane, vožnje tramvajem, autobusom..)? Ili u njih odlazite s velikom neugodom i u pratnji osobe s kojom se osjećate sigurno?

Stalno iščekujete i pribojavate se novog napada? Pretragama je isključen somatski uzrok tegoba? 

Vjerojatno patite od paničnog poremećaja.

Kako nastaje panika?

Koliko god neugodne bile, ove tjelesne reakcije su dio prirodne alarmne reakcije tijela u emociji straha. Ta je reakcija evolucijski razvijena i nastaje u situacijama opasnosti da bi pripremila tijelo za "bijeg ili borbu". Brže dišemo tako da kisikom bolje opskrbimo mišiće, srce ubrzano kuca da krv brže kola i opskrbi mišiće, mišići se ukoče u spremnosti za akciju. Sve ovo nam je korisno za preživljavanje u stvarnoj opasnosti.

No tijekom panike se ove reakcije javljaju bez postojanja stvarne opasnosti. To je lažni alarm - kao kad se preosjetljivi auto-alarm pogrešno aktivira na bezopasan signal (jači vjetar) kao da je prijeteći. Neki od nas imaju osjetljivije alarmne sustave koji se lakše lažno aktiviraju. Neki su skloniji opaziti tjelesne znake i protumačiti ih kao prijeteće, pa upadnu lakše u začarani krug koji održava panične smetnje. 

Tako se početna prirodna tjelesna senzacija, ili lagana tjeskoba pojačava daljnjim paničnim mislima kako ste u velikoj opasnosti: "Umrijet ću", "Poludjet ću", "Izgubit ću kontrolu", "Događa se nešto strašno". Ako ste u tom času u to uvjereni, normalno je da paničarite. Svatko od nas bi paničario kad bi očekivao da će mu se zbilja dogoditi nešto jako loše. Tijelo samo reagira na ono na što ga je vaš um pripremio - da dolazi velika opasnost.

Začarani krug

Zato često pobjegnete iz situacije u kojoj ste osjetili paniku (izjurite iz trgovine, tramvaja...) i odete na mjesto gdje se osjećate sigurno, ili čak zatražite hitnu liječničku pomoć.

Normalno je da ne želite da se tak osjećaj ponovi, pa počnete izbjegavati slične situacije u budućnosti: nikud ne idete bez "sigurne osobe", ili radite neke stvari da bi se osjećali sigurnije (nosite sa sobom bocu s vodom ili tabletu za smirenje, prestanete piti kavu...).

Zatim stalno skenirate tjelesne senzacije i provjeravate "je li sve u redu", te ste tako hipervigilni i zapažate mnoge (benigne i kod svih prisutne) tjelesne senzacije i osjete. Svaki opaženi osjet panično tumačite kao znak "Evo opet kreće", "Nešto nije u redu sa mnom"...

Upravo ova hipervigilnost, panične misli i ponašanja izbjegavanja stvaraju začarani krug u panici i održavaju i izazivaju nove panične smetnje.

Kako si možete pomoći?

Znajte da je panika lažni alarm

Simptomi panike nisu znak da nešto ne valja, nego su "dobra reakcija u krivo vrijeme", tj. lažni alarm koji se javlja kad nema prave opasnosti. Taj je alarm neugodan, ali nije opasan. Funkcija straha je zaštiti vas, a ne vam nauditi. Kad to znate možete prekinuti začarani krug paničnih misli koji vodi u spiralu panike.

Kontrolirajte disanje

Ubrzano disanje vodi do hiperventilacije koja pojačava daljnje neugodne tjelesne senzacije i panične osjećaje. Zato polako udišite kroz nos, uz dulji izdisaj kroz usta. Pomaže lagano odbrojavati u sebi prilikom udisaja - izdisaja.

Koristite distrakciju

Na početne znakove smetnji usmjerite pažnju na objekte u svojoj okolini. Nabrojite sve zelene objekte, prebrojite koliko osoba oko vas nosi naočale... Opisujte ono što vidite u okolini ili se mentalno zaokupite jednostavnim zadacima.

Primijenite umirujući samogovor

Podsjetite sebe da ste sigurni, da se ništa strašno ne događa: "Samo mirno", "Proći će", "Prošao sam to i prije"...  Koliko ste puta pomislili da će se dogoditi nešto strašno, a zapravo to nije bilo točno. To su samo panične misli. Ljudi ne polude niti umru od napada panike. I istina je da koliko god teška bila, panika u jednom času prestaje.  

Ne izbjegavajte situacije u kojima postajete anksiozni

Izbjegavanje održava i pojačava smetnje. Zato nemojte koristiti izbjegavanje - nego se postepeno izložite situacijama koje bude anksioznost. To je najbolji način da se uvjerite da se početna anksioznost uskoro smiruje, te se zapravo ništa strašno ne događa.

Poradite na svojim emocionalnim tegobama

Prvi panični napadaji nekim osobama počinju u periodima stresa, porasta odgovornosti i pritisaka, separiranju i prekidu važnih odnosa, prelasku u novu životnu fazu... Često ti simptomi ukazuju na dublje emocionalne konflikte na kojima osoba treba raditi radi uspostavljanja ponovnog balansa i kvalitete života.

Ako se i dalje teško nosite sa smetnjama, potražite stručnu pomoć. Kognitivno-bihevioralna terapija je najučinkovitija u tretiranju panika. Savjetovalište Taura vam tijekom svibnja i lipnja nudi 20% popusta na cjelokupan tretman.

Preuzmite CentarZdravlja vodič

Godišnji horoskop za 2017. godinu

Slanjem vodiča na odabranu e-mail adresu suglasni ste sa prijavom na CentarZdravlja newsletter.

Komentari

Najnovije

Najčitanije