Dijetoterapija - liječenje načina života

Dijetoterapija upalnih bolesti crijeva

Rezultati ispitivanja u posljednjem desetljeću, a osobito posljednjih nekoliko godina, upućuju na činjenicu da pravilna prehrana može indicirati remisiju (smirenje, povlačenje) bolesti te katkad može poslužiti kao jedno od terapijskih sredstava u liječenju akutnog stanja bolesti.

Dijetoterapija ulkusne bolesti

Hrana i piće koje putuje kroz želudac i crijeva ulazi u područje gdje se nalazi ulkus (vrijed), pa tako može ublažiti ili pogoršati simptome bolesti. Vaš izbor hrane i pića može pomoći u kontroli izlučene količine kiseline i ojačati obranu želučanih stanica.

Zdrav čovjek može jesti i piti sve, a bolestan to sebi ne može pruštiti. Iz te spoznaje nikla je dijeta i dijetetika. Sama riječ dijeta potječe od grčke riječi díaita, što znači život, življenje, način života, hrana, tako da je dijeta prilagođena prehrana bolesnika. Prema tome bi i izraz dijetoterapija doslovno preveden s grčkoga na hrvatski značio briga, njega ili liječenje načina života, briga za hranu.

Prehranom čovjek unosi različite, organizmu potrebne tvari. O vrsti tih tvari i njihovoj količini ovisi pravilan rad složenog sustava metabolizma u ljudskom organizmu. S obzirom na to da u bolesnika taj proces može biti poremećen, samim time postaje još osjetljiviji. Zbog toga odabir vrste, količine i načina pripreme hrane bolesniku može mnogo pomoći, odnosno spriječiti i liječiti neke bolesti, no unatoč tome važno je imati na umu da hranu ne možemo svrstati među lijekove u užem smislu.

Dijetalna prehrana (dijetoterapija) koja se propisuje određenim bolesnicima često ima terapijsku ulogu i, zajedno s drugim mjerama liječenja, pridonosi ozdravljenju. Tako se posebna pozornost posvećuje bolesnicima nakon operativnog zahvata, traume, bolesnicima s poremećajem metabolizma, probavnim smetnjama, poremećajima bubrežne funkcije, imunološkog sustava i slično. Katkad bolesnici ne smiju ili ne mogu uzimati krutu hranu, pa im se ona posebno priprema i usitnjava miksanjem te im se daje u tekućem obliku. Pritom se vodi računa da hrana bude raznovrsna i da sadrži željenu prehrambenu vrijednost.

Sljedeći važni čimbenici o kojima se vodi računa su dob bolesnika (dojenčad, mala djeca, starci), kao i neka posebna stanja poput trudnoće, stanja nakon porođaja i dojenje. Drugim riječima, prehrana bolesnika mora odgovarati biološkoj potrebi organizma te vrsti i stupnju bolesti.

Jasno je da u ovakvim slučajevima pri izboru namirnica ciljano treba obratiti pozornost na njihovu vrstu, sastav, prikladnost, energetsku vrijednost, kao i na način pripreme, broj i raspored obroka.