Kada koristiti dodatke prehrani?

Vitaminski i mineralni pripravci još uvijek predstavljaju osnovu dodataka prehrani, iako se ova skupina iz dana u dan nadopunjuje novootkrivenim aktivnim tvarima porijeklom iz hrane te biljnog i životinjskog svijeta. Dodaci prehrani ne smiju se smatrati zamjenom za uravnoteženu prehranu i ne bi se trebali uzimati prije procjene nutritivnog statusa koju provode stručnjaci - liječnici i nutricionisti.

Nedostaci se najlakše mogu uočiti provođenjem laboratorijskih analiza, ali i pomnim praćenjem fizioloških simptoma koji odražavaju izvjesne nedostatke esencijalnih nutrijenata.

Pažljivim osluškivanjem našeg tijela i sami možemo najbolje pratiti signale koji nastaju zbog neadekvatne prehrane, stila života ili određenih zdravstvenih tegoba.

Signali se očituju slabljenjem imuniteta, učestalim infekcijama, anemijom, lošom kvalitetom kose, kože, noktiju, smanjenim apetitom, grčevima mišića, umorom, slabošću, iscrpljenošću, potištenosti, nesanicom, sporim cijeljenjem rana i cijelim nizom drugih - kliničkih i subkliničkih simptoma.

Postoje određene rizične skupine ljudi, ali i životna razdoblja, u kojima dodaci prehrani mogu biti korisni. Primjerice, prije i u početnim mjesecima trudnoće, adekvatan unos folne kiseline ključan je za razvoj živčanog sustava ploda.

Kod osoba starije dobi nerijetko dolazi do nedostataka važnih nutrijenata zbog primjene lijekova, slabijeg apetita i otežane apsorpcije i iskoristivosti nutrijenata, a dodatak kalcija i vitamina D ponekad je nezaobilazan u prevenciji i terapiji osteopenije i osteoporoze.

Osobe izložene pojačanom stresu i psihofizičkim naporima, te osobe koje slijede posebne prehrambene uzorke - primjerice redukcijske dijete, vegetarijanstvo, makrobiotiku - imaju veću šansu da razviju prehrambene deficite.

Uzimanje određenih lijekova može biti uzrokom prehrambenih nedostataka, a pušači i osobe koje konzumiraju prekomjerne količine alkohola posebno su izložene prehrambenim propustima. Iako uzimanje visokih doza vitamina, znatno iznad preporučene dnevne doze, postaje sve popularnije, treba imati na umu da nasumično uzimanje visokih doza nekih vitamina, minerala i fitokemikalija može biti štetno za zdravlje.

Terapijski učinak viskodoziranih pripravaka moguće je provesti jedino u kliničkim uvjetima ili uz savjet liječnika. Učinkovitost i neškodljivost određenih pripravaka dokazana je u tolikoj mjeri da se na njihovu uporabu može gledati s optimizmom. U prvom redu, to je folna kiselina zbog iznimnog doprinosa u prevenciji malformacija ploda te kalcij i vitamin D kao korisna nadopuna u svrhu prevencije i terapije osteopenije i osteoporoze.

Sve je više radova koji podupiru nadomjestke vitamina B6, B12 i folne kiseline kao terapiju za povišenu razinu homocisteina, koja je neovisan čimbenik rizika za bolesti srca i krvnih žila. Antioksidansi su posljednjih desetak godina vrlo vruća tema.

U ove se molekule zbog biokemijske podloge i uloge oksidativnog stresa u etiologiji mnogih bolesti današnjice polaže mnogo nade, a ipak su često rezultati istraživanja razočaravajući.

Učinkovitost multivitaminskih pripravaka ispitana je u nekoliko kontroliranih studija koje su dale afirmativne rezultate.

Posebno obećavajući rezultati u posljednjih nekoliko godina vezani su uz probiotike, žive mikroorganizme koji povoljno djeluju na intestinalnu mikrofloru, a svoju primjenu nalaze, kako kod zdravih osoba tako i u prevenciji i terapiji određenih bolesti.