Otpornost bakterija na antibiotike jedan je od najvećih zdravstvenih problema današnjice. Riječ je o sposobnosti bakterija da pobjede djelovanje jednog ili više antibiotika, a opterećenje u pogledu takvih bakterijskih infekcija koje se pojavljuju među europskim stanovništvom, može se usporediti s opterećenjem gripe, tuberkuloze i HIV-a/AIDS-a zajedno. Nova studija pokazala je kako su bakterijske infekcije drugi najveći uzrok smrti u svijetu nakon bolesti srca. Kakvo je stanje u Hrvatskoj, kako se zaštititi i liječiti od bakterija te koji su ključni problemi, otkrila je specijalistica kliničke mikrobiologije iz Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Arjana Tambić Andrašević.

„Puno više se priča o tuberkulozi, gripi i AIDS-u, dok je rezistencija bakterija jednako velik ili čak veći problem od sve te tri infektivne bolesti zajedno", rekla je mikrobiologinja. Prema izvješću Europske Unije, svake godine 33 000 osoba umre od infekcije bakterijama koje su otporne na antibiotike. Taj se broj može usporediti s ukupnim brojem putnika iz više od 100 zrakoplova srednje veličine.

„To je kao da se u jednoj godini sruši 100 zrakoplova i svi poginu, odnosno kao da se svaki 3-4 dan sruši jedan zrakoplov i uzrokuje smrt mnogih putnika. Da je riječ o avionskim nesrećama, ljudi bi se sigurno angažirali da kompletan aviotransport bude sigurniji i riješe svaki problem“, nastavila je.

Potrebna je veća disciplina i edukacija građana

Činjenica je da su antibiotici vrijedni lijekovi koji sprečavaju rast bakterija, ali pacijenti često zaboravljaju da se primjenjuju isključivo za liječenje bakterijskih infekcija. Često se uzimaju nepotrebno, npr. za liječenje virusnih respiratornih infekcija, čiji se početni simptomi preklapaju sa sličnom bakterijskom infekcijom, kod povišene temperature ili u svrhu prevencije bakterijskih infekcija u dječjoj praksi. Specijalistica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević rekla je kako se s ovim problemom Hrvatska nalazi oko sredine, malo iznad europskog prosjeka.

"Mali broj zemalja ima dovoljno disciplinirane građane i liječnike koji preuzimaju određeni rizik da pričekaju kako će se određena bolest razviti i hoće li krenuti u smjeru virusne ili bakterijske infekcije. Za to još uvijek u Hrvatskoj nema dovoljno razumijevanja kod građana, a liječnicima je često lakše primijeniti defenzivnu medicinu, odnosno odmah prepisati antibiotik. Svjesni smo da je problem natrpanosti u bolnicama, svjesni smo da treba više edukacije, ali presporo na to sve skupa reagiramo“, rekla je Arjana Tambić.

Nizozemsku i Skandinavske zemlje naša je sugovornica navela kao primjere discipliniranih zemalja u Europi, gdje se podrazumijeva da pacijenti dozvole liječniku da kroz dva dana procijeni treba li njegovom pacijentu antibiotik ili ne.

Dobar liječnik preuzima stručni rizik

"Dobar liječnik je onaj koji razmisli i preuzme stručni rizik. Većina infekcija je samoograničavajuća i prolazi sama od sebe pa nije nepoznata uzrečica da 's antibiotikom i bez antibiotika infekcija prođe za 5 dana", objasnila je stručnjakinja te dodala kako se u tom dijelu svi trebaju malo više disciplinirati i pustiti da infekcija ponekad odradi svoje. Kod infekcija respiratornog sustava, odnosno infekcija gornjih dišnih puteva, trebamo slušati organizam, odmarati, ali i prepustiti liječniku da procijeni sam je li antibiotik zaista potreban.

Naime, 90% antibiotika se potroši u izvanbolničkoj populaciji na relativno blage infekcije, gdje čak i one bakterijske mogu biti samoograničavajuće. Kad god netko konzumira antibiotik zbog određenog ciljanog patogena, taj antibiotik će tući tu bakteriju koju želimo da tuče, ali i masu bakterija koje žive u nama, nikad neće potuci sve naše dobre bakterije ali će se stvoriti mutanti otporni na antibiotike jer tako prirodno evolucija funkcionira.

Sprječavanje virusnih infekcija smanjit će bakterijske bolesti

"Bitno je znati da se infekcije mogu spriječiti, a samim smanjenjem virusnih infekcija smanjit će se trošenje nepotrebno propisanih antibiotika, odnosno bit će i manje dilema oko primjene antibiotika. Zato cilj nije spriječiti samo bakterijske već i virusne infekcije, što i radimo u velikom broju cijepljenjem", rekla je mikrobiologinja Tambić.

Cjepivo protiv gripe tako pomaže jer će manje slučajeva gripe biti zamijenjeno s bakterijskom infekcijom. Prošlog je mjeseca započelo cijepljenje protiv gripe, a prema HZJZ-u posebno se preporučuje osobama starije dobi (od 65 godina i stariji), štićenicima i djelatnicima domova za starije te institucija za njegu kroničnih bolesnika, trudnicama, osobama (i djeci) s kroničnim oboljenjima.

Stručnjakinja je podsjetila i na važnost održavanja higijene i pranja ruku jer se bakterije i virusi u najvećem dijelu prenose dodirom. Također, istaknula je kako je to navika koju smo dobili kroz pandemiju covida, što predstavlja jednu korist koju nam je donio koronavirus.

I COVID-19 ima svojih prednosti

"Jedna dobra strana covida je ta socijalna distanca koja se pojavila. Ne treba imati fobiju od virusa i bakterija, ali pravilna higijena ruku je prvi značajan korak za zdravlje. Moramo se podsjetiti na ono što smo naučili u vrtićima, a tako lako zaboravili u odraslom životu", rekla je.

"Zamislite ljudsko tijelo kao živu epruvetu u kojoj imate puno bakterija i u koju stalno ulijevate antibiotike. Od stalnog pritiska antibiotika razrasti će u evolucijski uspješne mutante i neće ispoljiti nikakvu bolest. Međutim, tada mogu zalutati na krivo mjesto, kao što je mokraćni mjehur. Uroinfekcije su prirodno za čovjeka najčešće bakterijske infekcije, pa je tu i najčešća primjena antibiotika. Nekada su se vrlo uspješno liječile, premba su bile česte, ali danas tu postoji sve veći problem te se antibiotici mogu davati samo kroz injekcije ili tablete, što otežava mogućnost ambulantnog liječenja", zaključila je Arjana Tambić.

Antibiotik je jedini lijek koji ne djeluje samo na osobu koja ga konzumira, već i na cijelu zajednicu. Ako čovjek živi u zajednici u kojem se puno piju antibiotici, onda ima šanse i on biti domaćin za rezistentnu bakteriju, a da toga nije ni svjestan.

Vezani sadržaj:

• Bakterijske infekcije vodeći su uzrok smrti u svijetu nakon bolesti srca
• Otkrivena molekula koja uništava 300 bakterija otpornih na antibiotike
• Kako se riješiti ponavljajućih urinarnih infekcija?