Od sitnih gnjavaža do velikih životnih trauma

Biti pod stresom postalo je uobičajeni svakodnevni način funkcioniranja. U tim trenucima procjenjujemo odnos između sebe i okoline kao vrlo zahtjevan, koji prelazi naše mogućnosti ili ugrožava našu dobrobit.

Tko od nas nije doživio dnevnu dozu stresa ili tzv. sitne gnjavaže; red na šalterima i blagajnama, zapeli smo u prometnoj gužvi baš kad trebamo stići na važan sastanak, nemamo dovoljno vremena za planirane poslove, a da i ne govorimo o sitnim kvarovima u kući i nesporazumima sa članovima obitelji ili na poslu.

Tada postajemo svjesni da nam srce ubrzano kuca, usta su nam suha, pretjerano se znojimo, odjednom osjetimo nalet straha i tjeskobe, biramo ponašanja kroz koja izražavamo bijes i agresivnost ili se zatvaramo u sebe, povlačimo se od drugih i tugujemo.

Iako se smatra da je dnevna doza stresa poticajna i pozitivna, dugotrajna izloženost malim životnim gnjavažama i neadekvatno suočavanje s njima, iz dana u dan, slabe organizam i dovode tijelo u stanje kroničnog stres u kojem je već narušeno cjelokupno funkcioniranje.

Riješite test i saznajte koje situacije u vama izazivaju najviše stresa!

U stanju kroničnog stresa događaje percipiramo kao prijeteće i ugrožavajuće. Zbog velike količine straha i tjeskobe blokiramo nove mehanizme razmišljanja i ostajemo fiksirana u nezadovoljavajućim situacijama koje traju dugi niz godina. Na promjer, strah od razvoda ostavlja nas dugotrajno u nezadovoljavajućem odnosu ili strah od gubitka posla dovodi do toga da ostajemo na poslu na kojem smo nedovoljno cijenjeni i nedovoljno plaćeni.

Oslabljeni, bez dovoljno samopodrške i podrške iz okoline, više nemamo kapacitet nositi se velikim stresnim životnim događajima koji se neminovno pojavljuju.

Te događaje doživjeti ćemo kao velike životne traume i teško ćemo pronaći izlaz iz njih. Ne možemo prihvatiti smrt bliske osobe ili nakon gubitka posla gubimo interes i motivaciju za nova radna mjesta, što može rezultirati dugogodišnjom nezaposlenošću.

Zbog kumulativnog djelovanja stresa na organizam, sitne gnjavaže imaju veliki negativan utjecaj na naše zdravlje i nije ih dobro ignorirati.

Najbolji način za smanjivanje stresa je identificirati događaje koji nam oduzimaju najviše energije, odabrati jedan i usmjeriti se na pozitivne načine rješavanja problema.

Kad osjetite da ste zapeli u nekoj gnjavaži:

Primijenite neke od tehnika disanja

Ako niste do sada vježbali disanje, ne trebate ništa posebno mijenjati. Samo pratite svoj dah, osjetite kako ulazi u vaše nosnice i izlazi i pratite njegov put.

Ostanite pribrani

Usmjerite pozornost na tijelo. Noge što čvršće pritisnite o pod i ruke stavite na neku podlogu. Lagano pritisnite i otpustite, to ponovite nekoliko puta

Fokusirajte se na nešto pozitivno

Pomoću ovog pitanja: Kad ova situacija ne bi bila teška za mene što bi mi se ovdje sviđalo? (cvijet, ulica, oblak, slika, stolica).

Životni događaji, promatrani kao izazovi, potiču kreativan način razmišljanja, kroz njih rastemo i razvijamo se, jačamo spremnost na promjene i vjeru u pozitivan ishod, čuvamo snagu i zdravlje, otvoreni smo i spremni za vrijeme koje dolazi i kojem se možemo radovati.