Ostale podjele depresivnih poremećaja

Blaga, umjerena ili teška depresivna epizoda

Podjela depresivnih poremećaja moguća je s obzirom na težinu simptoma i obazac pojavljivanja. Poznato je nekoliko podtipova depresije. Neki se pojavljuju učestalo, drugi su tek rjeđi oblici. Takva je podjela najbolja za odabir najučinkovitijeg načina liječenja.

Depresivna epizoda može se pojaviti u blagom, umjerenom ili teškom obliku. Blaga depresivna epizoda podrazumijeva blage simptome koji minimalno utječu na svakodnevni život i emocionalne odnose. Umjerena depresivna epizoda podrazumijeva simptome jačeg intenziteta koji značajnije utječu na školske i poslovne obveze, te obiteljske i emocionalne odnose. Teška depresivna epizoda uključuje veći broj depresivnih simptoma koji izrazito utječu na svakodnevni život. U izuzetnim slučajevima, osobe koje boluju od teske depresivne epizode mogu postati nesposobne za rad i samostalan život.

Depresija sa samoubilačkim rizikom

Depresija sa samoubilačkim rizikom podrazumijeva tešku depresivnu epizodu uz samoubilački rizik. Osobe koje boluju od takve epizode zbog težine simptoma depresije počinju razmišljati o samooubojstvu, naprave plan ili čak pokušaju samoubojstvo.

Akutna ili kronična depresija

Depresivne poremećaje možemo podjeliti s obzirom na duljinu trajanja simptoma. Kad simptomi depresije traju kroz kratko i jasno ograničeno razdoblje, depresija se naziva akutnom. Kada se depresivni simptomi zadržavaju dulje od šest mjeseci, depresija postaje kroničnom.

Depresivni ili povratni depresivni poremećaji

Moguća je podjela depresivnih poremećaja s obzirom na obrazac pojavljivanja. Ako dosad niste bolovali od depresivnog poremećaja, prva depesivna epizoda, može biti jedina. Nakon pojave nove depresivne epizode, te uspostavljanjem obrasca pojavljujućih depresivnih epizoda, poremećaj se naziva povratni depresivni poremećaj.

Manjak ovog minerala uzrokuje anksioznost, depresiju i bolove u mišićima!

Jedna epzoda ili povratni depresivni poremećaj mogu biti potaknuti osobitim događajem. Povratni depresivni poremećaj može se pojavljivati samo u određeno godišnje doba.

Melankolična depresija

Temin melankolija opisuje poseban oblik depresivnog poremećaja. Simptomi uključuju nesposobnost uživanja u svakodnevni aktivnostima,gubitak teka, ranojutarnje buđenje usporenost pokreta i neosnovani osjećaj krivnje. Osoba ne može osjetiti radost niti nakon veselog događaja ili dobre vijesti.

Katatona depresija

Katatonija se rijetko pojavljuje tijekom depresije. Katkad osobe tijekom teške depresivne ili manične epizode mogu doseći stanje katatonog stupora ili katatonog uzbuđenja. U stanju katatonog stupora o sobe se gotovo ne pomiču, zadržavaju neobični položaj kroz dulje vrijeme i govore izrazito malo ili uopće ne govore. U stanju katatonog uzbuđenja osobe imaju potrebu za pretjeranim kretanjem. Ostali simptomi katatonije uključuju buljenje, grimasiranje, besmisleno ponavljanje riječi ili fraza.

Atipična depresija

Osobe koje boluju od atipične depresije mogu osjetiti samo privremenu radost. Ostali simptomi uključuju izrazitu osjetljivost na odbacivanje, pojačanu potrebu za spavanjem, pojačani apetit i opći osjećaj umora. Atipična se depresija obično prvi put pojavljuje u adolescentskoj dobi, te može postati kroničnom.

Psihotična depresija

Depresija se rijetko pojavljuje u obliku psihotične depresije. Osobe s psihotičnom depresijom mogu imati obmane osjetila (halucinacije) ili sumanute ideje (deluzije). Deluzije su sumanute ideje u koje je bolesnik čvrsto uvjeren, iako su očito neosnovane. U psihotičnoj depresiji najčešće su deluzije paranoidnog, hipohondrijskog sadržaja ili ideje propasti. Osobe koje imaju deluziju paranoidnog sadržaja, odnosno paranoju, sumnjičave su prema osobama u svojoj okolini, uvjerene su u njihove loše namjere. Osobe s idejama propasti su uvjerene da će doživjeti financijski krah i osiromašiti, iako realno ne postoji takva mogućnost. Osobe s hipohondrijskim idejama su neosnovano uvjerene da boluju od teške tjelesne bolesti.

Prepoznajte skrivene simptome depresije!

Poslijeporođajna depresija

Mnoge žene nakon porođaja prolaze kroz privremeno razdoblje poslijeporođajne tuge (baby blues). Raspoloženje se postupno poboljšava, ne zahtijevajući liječenje. Međutim, neke žene nakon porođaja mogu oboljeti od prave depresivne epizode koja se naziva poslijeporoðđajna depresija. U usporedbi s uobičajenim razdobljem sniženog raspoloženja nakon porođaja, simptomi poslijeporođajne depresije su teži i dugotrajniji. Epizoda poslijeporođajne depresije povećava rizik nastanka ponavljajućih depresivnih epizoda u bilo kojoj životnoj dobi, uključujući onu nakon slijedećeg porođaja.

Sezonski poremećaj raspoloženja

Sezonski poremećaj raspoloženja podrazumijeva razvoj depresivnih epizoda ovisno o izmjeni godišnjih doba. Nije poznat uzrok takva obrasca pojavljivanja depresije. U početku su znanstvenici smatrali da je uzrok sezonskog poremećaja raspoloženja povećana razina melatonina u krvi, što je posljedica slabije izloženosti sunčevu svjetlu. Melatonin je hormon koji djeluje na raspoloženje, a proizvodi se tijekom mraka. Međutim, istraživanja funkcije melatonina zasad nisu dala konačne odgovore. Neki znanstvenici vjeruju da nedostatna količina sunčeve svjetlosti mijenja cirkadijalni ritam, koji utječe na unutrašnji tjelesni sat. Takva je teorija prihvatljivija jer je poznata veća učestalost sezonskog poremećaja raspoloženja u podrčjima gdje su dani kraći. Osobe koje boluju od sezonskog poremećaja raspoloženja obično osjećaju promjene raspoloženja krajem jeseni, te poboljšanje u proljeće, međutim u nekih se raspoloženje snižava krajem proljeća ili početkom ljeta.

Sezonski poremećaj raspoloženja je četiri puta učestaliji u žena nego u muškaraca. Prosječna dob pojavljivanja je nakon 23. godine, s postupnim smanjenjem rizika prema starijoj dobi. Ako ste primijetili simptome depresije tijekom najmanje dvije zime uzastopno, uz poboljšanje simptoma tijekom proljeća i ljeta, moguće je da bolujete od sezonskog poremećaja raspoloženja.

Podjela depresivnih poremećaja moguća je također s obzirom na uzrok depresije i povezanost s drugim bolestima.

Sekundarna depresija

Katkad depresija nije primarni zdravstveni problem, već samo simptom druge postojeće bolesti. Takva se depresija naziva sekundarna depresija ili depresija uzrokovana drugim medicinskim stanjem. Sekundarna depresija može biti simptom bolesti štitnjače ili nadbubrežnih žlijezda. Također, može biti povezana s bolestima srca, dijabetesom ili drugim poremećajima.

Ove vježbe su najbolje za ublažavanje anksioznosti i depresije!

Komorbiditetna depresija

Komorbiditetna depresije podrazumijeva nastanak depresije u osobe oboljele od druge psihičke bolesti. Primjerice, depresija se često pojavljuje uz anksiozne poremećaje. Udružene bolesti uzrokuju razvoj težih simptoma od onih koje bi uzrokovale svaka zasebno. Stoga i liječenje takvog stanja predstavlja velik izazov. Komorbiditetna depresija također podrazumijeva depresiju koja nastaje kao posljedica zlouporabe sredstava ovisnosti, alkohola i lakih droga i lijekova.

Pravilna procjena

U nekim je slučajevima jednostavno utvrditi tip depresivnog poremećaja. Znakovi, simptomi i životne prilike upućuju na određeni tip depresije. Međutim, katkad se preklapaju simptomi različitih tipova depresivnog poremećaja ili su životne okollnosti oboljelog složene. Tada je pravilnu dijagnozu depresivnog poremećaja znatno teže postaviti.

Pravilna dijagnoza je presudna za učinkovito liječenje. Liječenje i lijekovi moraju se posebno prilagoditi vrsti depresivnog poremećaja. Također, u slučaju kada se depresija pojavljuje u osobe oboljele od druge bolesti, liječnik mora uzeti u obzir oba stanja. Liječenje koje je obuhvaća samo depresivne poremećaje neće ublažiti simptome druge bolesti. Ukoliko druga psihička bolest i dalke postoji, postoji rizik za nastanak nove depresivne epizode.