Kad srce slabi

Zanimljivo je da su prije nekoliko tisuća godina jogiji utvrdili i zabilježili u drevnim spisima jednostavnu zakonitost: "Brige slabe srce". Prošli su, međutim, mileniji prije nego što je zapadna znanost, posebno zahvaljujući britanskim istraživačima s kraja prošlog stoljeća, potvrdila tu jogijsku istinu, ali joj i dala nešto egzaktniju i manje poetičnu formulaciju. Znanstvena su istraživanja, naime, dokazala da stanja nervoze, anksioznosti, briga i strepnji slabe dotok krvi u srčani mišić, što bitno umanjuje njegovu učinkovitost.

Brojne jogijske tehnike opuštanja usmjerene su upravo na to da smanje duševnu napetost, a mnoga praktična učenja o moralu, etici i praktičnom djelovanju u svakodnevnim situacijama uvelike otklanjaju pojavu briga i napetosti. Odavno je već poznato da očaj i beznađe povećavaju rizik od srčanog napadaja i raka pa tako skraćuju život. Radost i ispunjenje čine nas zdravima i produljuju život. Suvremeni pravci i škole joge ne bez razloga sve više njeguju ogranak sustava kojeg bismo mogli nazvati "cardio yoga" (baš kao što je logičan nastanak i "cardio fitne-sa"). Pokazalo se, naime, da je sve veći broj ljudi koji bi se željeli baviti jogom, ali kojima određene srčane smetnje onemogućuju vježbanje u punom obujmu jogijskih asana (vježbi). Upravo za tu kategoriju ljudi "cardio yoga" ide-alno je rješenje.