Varena jodirana sol za bolje zdravlje

Poseban doprinos očuvanju čovjekovog zdravlja ima jod - oligoelement kojeg putem hrane unosimo u organizam. Međutim, vrlo je oskudan broj namirnica u kojima je prisutna dovoljna količina joda (mlijeko, jaja i morski plodovi). Najbolji izvor joda je jodirana kuhinjska sol koja je u prehranu našeg stanovništva uvedena još prije 50 godina. Dnevne potrebe za ovim elementom su vrlo male i iznose za odrasle svega oko 200 mikrograma, za trudnice i doilje do 260, a za djecu od 9 do 12 godina 100-200 mikrograma joda dnevno. Ove male količine joda od ogromnog su značaja za zdravlje ljudi. Jod je neophodan za proizvodnju hormona štitne žlijezde (koja upravlja vrlo bitnim procesima u našem organizmu). Pored toga, on sudjeluje u metaboličkim procesima i utječe na fizički i psihički razvoj djece... Nedostatak joda ima vrlo razorne posljedice na zdravlje ljudi, pogotovo u periodu razvoja ploda. Manjak ovog oligoelementa dovodi do tzv. endemske gušavosti ili endemske strume, odnosno uvećanja štitne žlijezde (kao posledica smanjenja sinteze hormona štitne žlijezde), bolesti srca i krvih žila, hipertenzije, povećanja tjelesne mase, a u toku trudnoće može uzrokovati fizičke i mentalne retardacije (tzv. endemski kretenizam).

Manje natrija, više joda

Po kemijskom sastavu sol predstavlja sjedinjenje natrija i klora, tzv. Natrij klorid (40% natrija i 60% klora). Veoma je bitan sastojak svakog jela, ne samo zbog toga što je neslano jelo bljutavo, već zato što so osigurava našem organizmu odgovarajuće količine natrija i klora, koji pored već navedenog joda, imaju značajne uloge u našem organizmu. Iako je klor vrlo bitan element (ulazi u sastav želučne kiseline, održava acidobaznu ravnotežu, sa natrijem održava ravnotežu osmotskog tlaka), natrij je jedan od najvažnijih minerala neophodnih za normalno odvijanje bioloških procesa našeg organizma. Naime, natrij ima višestruku ulogu: sastojak je tjelesnih tekućina (jedna litra krvi u prosjeku sadrži od 135 do 145 mmol natrija), pomaže u održavanju ravnoteže tjelesnih tekućina, regulira izlučivanje suvišne tekućine iz organizma ("veže" za sebe vodu) što je vrlo bitno za snižavanje krvnog tlaka, održava acido-baznu ravnotežu, ulazi u sastav koštanog tkiva, održava osmotski tlak, pomaže probavljanju bjelančevina i ugljikohidrata... Ovaj mineral možemo naći u gotovo svim životnim namirnicama. Prisutan je čak i u vodi za piće. Ipak, najveću količinu natrija možemo naći u kuhinjskoj soli i aditivima (dodaju se pri konzerviranju namirnica). Ipak prilikom unosa natrija budite vrlo oprezni. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na prekomjernu upotrebu kuhinjske soli, odnosno natrija i preporučuje smanjenje unosa ovog minerala na svega 2300 mg dnevno, što odgovara sadržaju 1 čajne žličice kuhinjske soli. Razlog za oprez, kada je natrij u pitanju, leži u činjenici da je ovaj mineral najčešći "krivac" za pojavu brojnih zdravstvenih problema, kao što su: moždani udar, hipertenzija, pojava oteklina, oboljenje srca i bubrega. Svi koji imaju neki od navedenih problema MORAJU reducirati unos natrija, odnosno, količinu soli u prehrani.