Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Kako živjeti s multiplom sklerozom

Kako živjeti s multiplom sklerozom

Kako živjeti s multiplom sklerozom
  • Objavljeno: Srijeda, 05.10.2011.
  • Broj pregleda: 6.278
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Općenito o multiploj sklerozi

Multipla skleroza (Sclerosis multiplex, Encephalomyelitis disseminata, MS) bolest je središnjega živčanog sustava, koji se sastoji od dva dijela: mozga i leđne moždine. Funkcija ovog sustava ovisi o stalnom i dovoljnom tijeku živčanih impulsa, što osigurava normalno funkcioniranje cijelog organizma.Unutar mozga i leđne moždine MS zahvaća aksone, dugačke produžetke živčane stanice koji povezuju različite dijelove živčanog sustava prenoseći informacije između mozga i ciljnih organa, npr. u noge, oči itd. Aksoni variraju u svojoj duljini od nekoliko centimetara do nekoliko desetaka centimetara, a okruženi su zaštitnom, izolirajućom ovojnicom, koja se naziva mijelin. Ta je ovojnica bjelkaste boje i građena je od tkiva koje sadržava masnoće i bjelančevine, a omogućuje brzo, ravnomjerno i učinkovito prenošenje živčanih impulsa duž aksona. Mogli bismo aksone u živčanom sustavu usporediti s električnim vodovima koji prenose električnu energiju na različite aparate u kućanstvu.

Aksoni, baš kao i vodovi u vašem kućanstvu, trebaju zaštitni omotač. Bez takve izolacije elektricitet iz vodova "curi" i ne može opskrbljivati potrošača s dovoljno energije. Kod multiple skleroze pojedini dijelovi mijelinske ovojnice upalno reagiraju i propadaju, te se zbog toga ona smatra upalnom, demijelinizacijskom bolešću. Kad je određeni dio mijelinske ovojnice upaljen i oštećen, prenošenje impulsa kroz akson je poremećeno, usporeno, isprekidano zbog čega poruke iz mozga dolaze na cilj sa zakašnjenjem, pogrešno ili ih uopće nema.

Sve donedavno, istraživanja ove bolesti bila su primarno fokusirana na gubitak mijelina. Današnja istraživanja pokazuju da i sam akson može biti ozlijeđen. Ovo otkriće omogućuje istraživačima pronalaženje novih metoda u liječenju, kao što je primjerice primjena lijekova koji sprječavaju smrt živčane stanice i usporavaju ili čak prekidaju napredovanje (progresiju) bolesti. Manje promjene koje zahvaćaju mijelinsku ovojnicu usporavaju provođenje živčanih impulsa i obično ne uzrokuju nastanak simptoma, ali se smatra da su odgovorne za nastanak opće slabosti na koju se često bolesnici žale.

Opisane promjene mijelinske ovojnice uzrokuju nastanak simptoma MS-e. To su npr. slabost ili trnjenje ruke ili noge ili pak smetnje vida. Na isti način može u aksonima nastati "kratak spoj" što će uzrokovati nastanak različitih, čudnih senzacija (npr. iskrice ili bljeskovi u vidnom polju) pa čak i osjeta boli. Iz ovog proizlazi da simptomi MS-e ovi-se o mjestu zahvaćanja i jakosti upale mijelinske ovojnice aksona. To je razlog zbog kojega su simptomi MS-e toliko različiti i zašto ih je teško predvidjeti. Budući da mozak i kralježnička moždina imaju velik rezervni kapacitet, mnoga područja upale mijelinske ovojnice neće dati nikakvih simptoma. Na mjestima nestanka mijelinske ovojnice na-staju ožiljci koji se nazivaju skleroza, plak ili lezija.

Komentari

Najnovije

Najčitanije