Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Kronična venska bolest - funkcionalna anatomija vena donjih ekstremiteta

Kronična venska bolest - funkcionalna anatomija vena donjih ekstremiteta

Kronična venska bolest - funkcionalna anatomija vena donjih ekstremiteta
  • Objavljeno: Četvrtak, 26.01.2012.
  • Broj pregleda: 6.000
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Sponzorirani članak

Kronična venska bolest započinje pokretanjem kaskade događaja koji dovode do patoloških promjena u venama  i tkivima (destrukcije venskih zalistaka ili kronične opstrukcije vena), a posljedica je kronična venska hipertenzija koja ima centralnu ulogu u patofiziologiji varikoziteta tj. proširenih vena.

Venska cirkulacija donjih ekstremiteta  odvija se putem dvaju sustava: površinskog u koži i potkožnom tkivu i dubinskog ispod fascije i u muskulaturi. Vene su krvne žile koje vraćaju krv prema srcu i plućima.

Duboke vene se nalaze u potkoljenicama između mišića i nisu vidljive. One odvode krv do srca gdje se u plućnom krvotoku provodi oksigenacija krvi i odstranjivanje štetnih tvari. Potpuno slijede tijek arterije.

Površinske vene su smještene potkožno i vidljive su već kod blažih proširenja. Ne vode krv direktno prema srcu nego stvaraju mrežu koja samo na određenim mjestima ulazi u duboke vene. Najvažnije su vena safena magna i vena safena parva koje su međusobno povezane komunikantnim venama.

Oba sustava vena  spojena su perforantnim venama  koje probijaju fasciju. Glavne vene površinskog sustava su v. saphena magna i v. saphena parva, dok dubinske vene predstavljaju v. femoralis, v. poplitea, te tibijalne i fibularne vene. Sve vene imaju zalistke, koji funkcioniraju kao ventili, te sprječavaju retrogradni tijek krvi.

Mišići potkoljenice i venski zalisci zajedničkom akcijom reguliraju venski krvotok u donjim udovima. Muskulatura svojim kontrakcijama tijekom hodanja uzrokuje pražnjenje dubinskih vena s posljedičnim padom tlaka, a tijekom mirovanja zalisci svojim zatvaranjem sprječavaju refluks krvi. Pri tome nastala razlika tlaka između dubinskih i površinskih vena usmjeruje venski krvotok iz površinskog u duboki sustav, tj. u pravcu nižega tlaka. Zdrave vene imaju dovoljno jaku stjenku i zaliske da se odupru tlaku i ostanu tanke i u funkciji. Međutim, zalisci i stjenke vena mogu zbog različitih nepovoljnjih čimbenika oslabiti, kada se njihova funkcija  gubi i otežava  protok krvi u smjeru prema srca.

Kod bolesti vena, kada  vene postanu nesposobne zbog oštećenja zalisaka kao posljedica duboke venske tromboze (DVT) ili varikoznih vena, krv se vraća prema stopalima umjesto da teče nesmetano prema srcu. Krv oscilira između oštećenih segmenata zalisaka. To vodi postupnom povećanju tlaka u venskoj cirkulaciji, što se naziva venskom hipertenzijom. Dugotrajna venska hipertenzija uzrokuje kliničke promjene na donjim udovima, ovisno o težini i trajanju oštećenja venske cirkulacije.

Pri takvim povišenim vrijednostima krvnog tlaka vraćanje krvi kroz perforantne vene u površinski venski sustav dovodi do dilatacije i valvularne insuficijencije, tj. razvoja varikoziteta.

Primarni varikoziteti razvijaju se postepeno. Prve promjene nastaju obično na mjestu nedostatka zalistaka u dužem segmentu vena ili na mjestu  komunikacije s dubokim venskim sustavom.  Mjestimice  inkompetentan  valvularni sustav  ometa normalan rad mišićo-venske pumpe u hodu  i stajanju  i omogućava  refluks  venske krvi iz dubokog u površni  bazen  ili iz proksimalnog u distalni segment površnog venskog bazena.

Sekundarni varikoziteti nastaju prijenosom povišenog venskog tlaka iz dubokog venskog bazena u površni preko sekundarno dilatiranih i inkompetentnih perforantnih vena.

Kronična venska bolest predstavlja sve stadije venske bolesti na nogama. Kada se pojave varikoziteti, edemi i kožne promjene govorimo o kroničnoj venskoj bolesti.

Nedavno objavljene studije pokazuju da u nastanku kronične venske bolesti ključnu ulogu ima kronična upala. Kada se krv zadržava u venama nogu, bijele krvne stanice (leukociti) prodiru kroz stijenke vena u okolno tkivo (mišiće, masno tkivo, kožu), gdje oslobađaju različite faktore koji uzrokuju kroničnu tkivnu upalu. Kronična upala uzrokuje bolove u nogama, oticanje, postepeno propadanje kože i potkožnog tkiva. Završni stadij venske bolesti je venski vrijed tj. otvorena rana na potkoljenici.

Ako vas muče problemi s nogama (proširene vene, naticanje nogu, bolnost, osjećaj težine, osjećaj oteknuća, grčevi, svrbež, trnci ili pak nemir u nogama), svakako se preporuča napraviti Color Doppler vena. Riječ je o bezbolnoj i bezopasnoj ultrazvučnoj pretrazi koja vrlo dobro prikazuje vene nogu i smjer strujanja krvi u venama.

OKTAL PHARMA d.o.o.
Utinjska 40, 10020 Zagreb
tel: +385 1 6595 765
fax: +385 1 6595 700
mob: +385 91 3707 034
www.oktal-pharma.hr
www.vasezdravlje.com

Preuzmite CentarZdravlja vodič

Dijabetes i prehrana

Slanjem vodiča na odabranu e-mail adresu suglasni ste sa prijavom na CentarZdravlja newsletter.

Komentari

Najnovije

Najčitanije