Halitoza ili loš zadah nastaje kada se bakterije hrane ostatcima hrane u ustima i zbog toga proizvode spojeve neugodnog mirisa. Loš zadah može biti posljedica prehrambenih navika, pušenja ili zdravstvenih stanja poput žgaravice i visokog šećera u krvi. Nastavite čitati kako biste saznali kako možete sami odrediti imate li loš zadah te otkrili druge moguće razloge zašto vam dah smrdi.

• Zubno meso vam je natečeno? Isprobajte ova kućna rješenja!

Kako sami možete odrediti imate li loš zadah

Lizanjem vlastite ruke možete otkriti imate li neugodan zadah, zahvaljujući jednostavnom kemijskom procesu. Sve što trebate napraviti jest polizati malu površinu na svojoj ruci, pustiti je da se osuši i pomirisati to mjesto. Ako osušena slina na ruci ima neugodan miris, vjerojatno je da imate neugodan zadah.

Ortodontska pomagala

Nakon što ste saznali imate li neugodan zadah ili ne, vraćamo se na popis čimbenika koji ga mogu uzrokovati.

Ortodontska pomagala poput proteza i fiksnih mostova mogu biti teška za održavanje. Važno je da ih svakodnevno čistite. Oni su vodeći magneti za čestice hrane koje se mogu zaglaviti u materijalu pomagala i dovesti do lošeg zadaha.

Prehrana

Ono što jedete ili pijete i kako to činite može uzrokovati loš zadah.

Pijenje alkohola

Alkohol se nakon pijenja može zadržati u dahu neko vrijeme. Uz to, jedna studija upućuje na značajnu povezanost između povećane konzumacije alkohola i halitoze.

Čimbenici odgovorni za loš zadah uključuju:

• suha usta
• povećane razine sumpornih spojeva kod osoba koje svakodnevno piju
• parodontozu
• kratkotrajni učinak mirisa alkohola
• lošu oralnu higijenu.

Jedenje hrane neugodnog mirisa

Začini, češnjak i luk su neke od namirnica nakon kojih vam dah može imati neugodan miris. Iako bi miris te hrane mogao nestati nakon sat ili dva, opet se može vratiti - u o obliku podrigivanja po češnjaku, na primjer.

Loš zadah iz hrane može potjecati i iz probavnog trakta, a ne samo iz usta. Kada probavljate hranu, kemijski se spojevi apsorbiraju u krvotok i ulaze u pluća, pa zrak koji izdišete može imati neugodan miris.

Keto dijeta

Ketogena (keto) dijeta je popularna dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masnoća koja je izvorno razvijena za liječenje epilepsije. Konzumiranje male količine ugljikohidrata dovodi tijelo u metaboličko stanje koje se naziva ketoza i koje omogućuje sagorijevanje masti, što rezultira brzim gubitkom težine.

Kada je vaše tijelo u ketogenom stanju, možete primijetiti nešto što se naziva keto dah. On nastaje zato što jetreni enzimi pretvaraju spoj aceton u spoj izopropanol. Mirisi koji se oslobađaju tijekom ove pretvorbe mogu doći do usta i rezultirati neugodnim zadahom.

Keto dah može mirisati poput acetona - tvari koja se koristi u odstranjivaču laka za nokte. No, može imati i voćni miris.

Gladovanje

Preskakanje obroka je jedan od čestih razloga neugodnog zadaha. To je zato što je proizvodnja sline smanjena. Naime, hrana povećava količinu sline u ustima.

Zdravstvena stanja

Ponekad halitoza može biti simptom zdravstvenog stanja poput žgaravice, visokog krvnog tlaka ili Sjogrenovog sindroma.

Žgaravica

Većina slučajeva halitoze uzrokovana je bakterijama u ustima. Istraživači također sumnjaju da je kod manjeg broja ljudi loš zadah izazvan gastrointestinalnim poremećajem poput gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB). GERB je stanje u kojem se sadržaj želuca vraća natrag u jednjak.

Jedna studija upućuje da približno 60 % pacijenata s erozivnim trošenjem zuba ima GERB. Vraćanje kiseline i žuči do usne šupljine i zuba je bio faktor koji je doveo do progresivnog karijesa.

Visoki šećer u krvi

Ako vam dah ima sladak miris, to je znak da možda imate dijabetičku ketoacidozu. Dijabetička ketoacidoza je stanje opasno po život za osobe s dijabetesom (obično tipa 1) koje može uzrokovati srčani udar ili zatajenje bubrega.

Ostali simptomi uključuju učestalo mokrenje, mučninu i ukočenost mišića. Stomatolozi ovaj simptom često uočavaju kod pacijenata s nedijagnosticiranim dijabetesom. To je znak da im je razina šećera u krvi opasno visoka i da im treba hitna liječnička pomoć.

Sjogrenov sindrom

Sjogrenov sindrom (SS) je poremećaj imunološkog sustava. SS se obično pojavljuje kod žena srednje dobi i pacijenata s drugim autoimunim stanjima poput reumatoidnog artritisa i lupusa.

Čak i mladi, inače zdravi ljudi mogu razviti SS. Halitoza je povezana s dijagnozom SS zbog toga što je povezana sa suhim ustima.

Problemi s higijenom

Optimalno oralno zdravlje može pomoći u sprječavanju neugodnog zadaha. Međutim, neredovito čišćenje zuba koncem ili četkanjem može rezultirati problemima poput karijesa i bolesti desni povezanih s halitozom.

Karijes

Nakupljanje plaka može nagrizati zube i rezultirati karijesom.Tehnički, karijes nastaje zbog oštećenja površine zuba. To se događa kada bakterije u ustima stvaraju kiseline koje napadaju caklinu.

I dok loša oralna higijena zasigurno pridonosi lošem zadahu, karijesi također mogu neizravno izazvati halitozu.

Naime, hrana može ući u šupljine karijesa. Budući da je karijes teško očistiti, ostaci posljednjeg obroka se mogu se tamo zadržati dulje nego inače, što dovodi do još lošijeg zadaha.

Bolest desni

Loš zadah je znak upozorenja na parodontozu koja nastaje kao posljedica infekcija i upala desni i kosti koje okružuju i podupiru zube.

Rijetka zarazna bolest tkiva desni pod nazivom akutni nekrotizirajući ulcerativni gingivitis (ANUG) se, između ostalih simptoma, može dijagnosticirati jakim i neugodnim zadahom. ANUG pogađa manje od 1 % populacije i radi se o bolnoj i destruktivnoj ulceraciji i upali tkiva desni uzrokovanoj bakterijskom infekcijom.

Faktori povezani s drugim bolestima

Neki simptomi obične prehlade ili viroze, poput curenja nosa ili upale grla, mogu rezultirati halitozom.

Curenje nosa

U stražnjem dijelu grla se zbog alergije ili prehlade može nakupljati sluz. Kada čestice sluzi dođu do usta i natalože se na površini jezika, mogu izazvati loš zadah.

Upala grla

Streptokok je bakterijska infekcija koja može uzrokovati loš zadah. Osim ove, postoje i druge vrste sinusnih infekcija se mogu pretvoriti u bakterijske i proizvoditi gnojnu sluz neugodnog mirisa.

Uz to, neke od ovih infekcija su također povezane s određenim vrstama bakterija za koje se zna da uzrokuju loš zadah.

Mnogi lijekovi mogu uzrokovati loš zadah. Jedna je studija analizirala objavljene studije kako bi identificirala lijekove koji mogu uzrokovati ekstraoralnu halitozu, uzrokovanu sustavnim stanjima, krvnim bolestima ili farmaceutskom terapijom.

Autori su kategorizirali lijekove koji mogu uzrokovati ekstraoralnu halitozu u 10 skupina:

• reduktori kiseline
• aminotioli
• antikolinergici
• antidepresivi
• sredstva protiv gljivica
• antihistaminici i steroidi
• antispazmodici
• kemoterapijska sredstva
• dodaci prehrani
• organske sumporne tvari.

Ako uzimate bilo koji od ovih lijekova, možda ćete biti izloženi većem riziku od razvoja lošeg zadaha.

Jutarnji zadah

Jutarnji zadah je normalan loš zadah koji ljudi imaju nakon buđenja. On nastaje jer bakterije ne spavaju kada vi spavate, već su uveliko aktivne.

Mikrobi iskorištavaju činjenicu da se proizvodnja sline usporava tijekom sna. Budući da slina pomaže u "čišćenju" usta, dah može imati neugodan miris sve dok se zubi ne operu idući dan.

Disanje na usta

Disanje na usta se povezuje s neugodnim zadahom. Neki ljudi dišu kroz usta dok spavaju, ali mnogi to često čine i tijekom vježbanja.

Individualne oralne bakterije

Svatko ima individualni sastav sline i različite vrste i razine oralnih bakterija. Sve to utječe na to kako će dah mirisati u određenim situacijama. Na primjer, netko se možda ujutro budi sa svježim dahom, dok netko ne.

Pušenje

Pušenje može doprinijeti halitozi. Jedno je istraživanje pokazalo da dugotrajno pušenje smanjuje izlučivanje sline i mijenja njezinu kvalitetu. Slina ima značajnu ulogu u održavanju oralnog zdravlja i higijene ispiranjem hrane i bakterija.

Osim toga, enzimi i antitijela iz sline mogu uništiti bakterije u ustima i na zubima, što može dovesti do lošeg zadaha i karijesa.

Kako spriječiti loš zadah

Postoje načini za sprječavanje lošeg zadaha i oni uključuju:

• izbjegavanje alkoholnih pića, hrane koja uzrokuje loš zadah i duhanskih proizvoda
• žvakanje žvakaćih guma bez šećera
• redovito čišćenje proteza i ortodontskih pomagala, ako ih nosite
• prehranu s više voća i povrća i manje mesa
• održavanje dobre oralne higijene
• redovne posjete stomatologu
• korištenje tekućina za ispiranje usta koje se izdaju bez recepta.

Vezani sadržaj:

• 6 znakova da noću škripite zubima i zašto više ljudi ima ovaj problem od pandemije?
• Saznajte koje namirnice ostavljaju mrlje na zubima i kako ih ukloniti
• Zašto vas usta svrbe od voća, a niste alergični?