Riječ ozljeda dovoljna je da se vidi strah u očima bilo kojeg sportaša, bio on profesionalan ili rekreativac. Postavljate osobne rekorde i vidite rezultate, samo da biste se iznenada zaustavili od neočekivane boli.

Bez obzira jeste li obučeni ili rekreativni sportaš, uvijek postoji šansa da se ozlijedite, a među najčešće ozljede ubrajaju se:

Uganuti gležanj

Stopalo, kada se oslanja na podlogu preko gležnja, prihvaća puno opterećenje našeg tijela s cjelokupnim teretom kojeg nosimo. Ovisno o položaju stopala koje se pri uganuću uvrće, opterećenje se prenosi kroz unutarnji ili vanjski dio gležnja i značajno opterećuje postranične ligamente.

Najčešće se stopalo uvrće prema unutra, čime se dodatno opterećuje vanjski dio gležnja pa dolazi do ozljeda vanjskog dijela gležnja. Navedena ozljeda čini 25% od ukupnog broja svih sportskih ozljeda, no vrlo je učestala i pri aktivnostima svakodnevnog života.

Skakačko koljeno

Skakačko koljeno jest sindrom prenaprezanja koji se očituje pojavom boli u prednjem dijelu koljena i to najčešće na vršku patele. Pojava skakačkog koljena povezana je s brojem treninga tjedno, tj. što je veći broj treninga tjedno veća je šansa za oštećenje. Osim broja treninga tjedno, među drugim vanjskim čimbenicima koji povećavaju mogućnost nastanka skakačkog koljena ističe se i tvrda podloga za trening. Osoba mora smanjiti intenzitet aktivnosti koja dovodi do pojave boli. Obvezno treba proučiti svoju sportsku obuću i ako je istrošena, nužno ju je promijeniti. Već pri pojavi prvih simptoma valja započeti primjenjivati led na bolno područje 4 do 5 puta dnevno tijekom desetak minuta te se treba započeti s izvođenjem pasivnih vježbi istezanja muskulature natkoljenice. Ako bol ustraje, svakako valja potražiti liječničku pomoć.

Lumbalni sindrom (išijas)

Predstavlja bol u leđima koja putuje niz stražnju stranu nogu ili čak na noge. To zračenje boli može se povezati s ukočenošću, peckanjem i peckanjem niz nogu. Išijas se može primijetiti kod sportaša koji su postavljeni u nagnutom položaju naprijed, kao što su biciklisti. Bol u leđima i zračeći bolovi mogu biti uzrokovani ispupčenim diskom ili stisnutim živcem. Ponekad odmaranje, istezanje leđa i potkoljenica te polaganje na trbuhu mogu pomoći ublažavanju simptoma. Ako bol, omamljenost ili peckanje traju duže od dva tjedna, tada sportaš treba potražiti liječnika, poput fizikalnog terapeuta, kako bi ublažio simptome išijasa.

Bolne prepone

Najčešća ozljeda prepona je istegnuće. Kada je mišić preopterećen dolazi do povećanja njegove napetosti i skraćenja po cijeloj dužini mišića te do povećanja pritiska na području hvatišta/polazišta ili tijela mišića koje se onda očituje kao bol i napetost Pravilan trening i doziranje optimalnog trenažnog procesa je važan faktor prevencije. Zbog toga treba obratiti posebnu pažnju prilikom treninga na vježbe jačanja, vježbe za stabilizaciju zdjelice, te stabilizaciju trupa.

Liječenje uključuje odmor i zaleđivanje od 15 do 20 minuta periodično tijekom prvih 72 sata. Nakon prva tri dana, sportaš može povremeno koristiti toplinu 15 do 20 minuta, nakon čega slijedi nježno, pravilno istezanje prepona i niz vježbi pokreta, na primjer, izvođenjem snježnih anđela na podu.

Ozljeda ramena

Ozljede ramena pokrivaju veliki broj sportskih ozljeda uslijed dislokacija, neusklađenosti, naprezanja mišića i istegnuća ligamenata. Mnoge ozljede ramena mogu biti uzrokovane ili nedostatkom fleksibilnosti, snage ili stabilizacije. Liječenje ozljeda ramena započinje mirovanjem i zaleđivanjem kako bi se pomoglo u ublažavanju boli i oteklina. Bilo koja bol koja traje duže od dva tjedna treba procijeniti fizikalni terapeut.

Puknuće tetive bicepsa

Ruptura distalne tetive bicepsa nadlaktice nastaje pri izrazitom opterećenju ruke sa savijenim laktom, kao pri podizanju tereta ili utega. Pri ozljedi se javlja iznenadna bol uz ponekad čujni fenomen pucanja te pojava hematoma uz slabost rotacije podlaktice prema van i slabost savijanja lakta.

Trkačka potkoljenica

Bol se javlja u donjem dijelu potkoljenice s unutarnje strane iznad gležnja. U početku se bol javlja nakon aktivnosti, a kasnije i za vrijeme aktivnosti. Do boli može doći zbog slabosti ili disbalansa mišića potkoljenice, slabe kondicije, manjka snage i fleksibilnosti, neadekvatnog zagrijavanja prije aktivnosti i istezanja poslije aktivnosti i zbog iznenadne promjene aktivnosti ili intenziteta aktivnosti i spuštenih stopala te zbog učestalog ponavljanja radnji trčanja osobito na tvrdim podlogama. Važno je uzeti odmor od trčanja jer time smanjujemo iritaciju bolnog područja i jer omogućavamo tijelu energiju za brže zacjeljivanje. Ako ne možete bez aktivnosti, možete plivati ili voziti bicikl.

Stražnji mišić natkoljenice

Ozljeda stražnjeg mišića natkoljenice ili istegnuće posterofemoralnog mišića je ozljeda mišića koji se nalazi iza bedrene kosti.

Mišići stražnje strane natkoljenice, koji ispružaju kuk i savijaju koljeno, slabiji su od mišića prednje strane natkoljenice (kvadriceps). Ako je snaga stražnjih mišića manja od 60% snage kvadricepsa, onda snažnim djelovanjem kvadricepsa može doći do otrgnuća i ozljede stražnje skupine. Ozljeda stražnje skupine uzrokuje naglu bol na stražnjoj strani bedra kad se mišić kontrahira iznenadno i snažno.

Leđa dizača utega

Leđa dizača utega (lumbalno istegnuće) predstavljaju ozljedu tetiva i mišića donjeg dijela leđa koja uzrokuje grč (spazam) mišića i bolnost. Svaka jača sila može otrgnuti mišiće i tetive donjeg dijela leđa (slabinska ili lumbalna regija). Ova je ozljeda česta kod sportova u kojima je potrebno gurati ili povlačiti protivno velikom otporu, kao što je dizanje utega ili američki nogomet. Događa se i kod sportova u kojima dolazi do naglog okretanja leđa, kao što je to u košarci, bejzbolu ili golfu.

Teniski lakat

Jedan je od najpoznatijih i najčešćih sindroma prenaprezanja sustava za kretanje u ljudi koji se očituje pojavom boli u vanjskom dijelu lakta. Nastaje kao posljedica ponavljajućih aktivnosti rukom prilikom kojih se ili ispružaju šaka i prsti ili se podlaktica okreće tako da dlan gleda prema gore ili ako se čini kombinacija tih kretnji, odnosno ako se te kretnje čine protiv otpora. Bolesnici se žale na pojavu snažne boli prilikom podizanja i vrlo lakog tereta kojeg drže u ruci primjerice pri podizanju šalice čaja ili kave, a žale se i na snažnu bol prilikom okretanja ključa u bravi što vrlo često uopće ne mogu niti učiniti. Osim toga, često navode da im i rukovanje izaziva pojavu boli u laktu.

No, umjesto da budete depresivni zbog teretane koja vam nedostaje, možete iskoristiti ovu priliku za analizu zašto je uopće došlo do ozljeda i kako je ubuduće spriječiti.

Mišljenje stručnjaka

Svi koji se aktivno bave bilo kojom vrstom sporta ili rekreacije sigurno su se susreli s nekom od ovih ozljeda pa smo upitali stručnjaka kako tretirati i olakšati bol nakon sportske ozljede.

Vjeko Vuletić, diplomirani fizioterapeut

Vjeko Vuletić, diplomirani je fizioterapeut koji već nekoliko godina radi u struci i svakodnevno se susreće sa sportskim ozljedama, a podijelio je s nama svoje stručno mišljenje o tretiranju sportskih ozljeda.

Zašto nastaju trnci u rukama i nogama te kako se taj problem tretira?

Trnci u nogama i rukama nastaju uslijed ozljede živca ili okolnog mekog tkiva koje obavija živac. Taj se problem može riješiti manualnom terapijom i radom na živcu, masažom mekog tkiva duž cijele dužine živca te raznim dodacima prehrani koji podržavaju normalnu funkciju perifernog živčanog sustava.

Kada dođe do sportske ozljede, kako ju što brže izliječiti?

Ako dođe do sportske ozljede, najbrže ju se može sanirati tako da se odmah krene s rehabilitacijom. U prvih 48 sati možete si sami pomoći primjenjujući RICE metodu: R - rest (odmor i prestanak aktivnosti), I - ice (stavljanje leda, odnosno hladnih obloga na bolno mjesto čime se smanjuje bol, upala, krvarenje i oteklina), C - compression (korištenjem elastičnog zavoja radi se kompresija oko ozlijeđenog zgloba kako bi se smanjilo daljnje oticanje), E - elevation (ozlijeđeni segment drži se u povišenom položaju). Nakon prva dva dana, započinjete s rehabilitacijom pomoću elektroprocedura i terapijskih vježbi koje vam pripisuje doktor ili fizioterapeut.

Koje su najčešće sportske ozljede kod sportaša i rekreativaca? Kako ih izbjeći?

Najčešće sportske ozljede kod sportaša i rekreativca su uganuće/distorzija skočnog zgloba, skakačko koljeno, lumbalni sindrom, bolne prepone i razna istegnuća i rupture mišića ili tetiva. Možete ih izbjeći vježbama jačanja određenih skupina mišića te vježbama balansa i propriocepcije, uz korištenje adekvatne obuće i opreme za trening.

Kako znati kada potražiti stručnu pomoć zbog ozlijede, odnosno kako znati da samo stavljanje hladnog obloga neće pomoći već je potrebna terapija?

Prvi korak prilikom ozljede je već navedena RICE metoda koja uključuje hladne obloge uz povišeni položaj, elastični zavoj i odmor, ali ako se stanje ne mijenja ili ide na gore, potrebno je obaviti dodatne pretrage kako bi se promijenila ili pripisala odgovarajuća terapija.

Ponekad kod težih ozljeda dođe do oštećenje živaca, može li se nekako obnoviti periferni živčani sustav?

Kada dođe do težih ozljeda živaca, periferni živčani sustav se može obnoviti, ali moramo facilitirati vlastite mehanizme oporavka korištenjem određenih hranjivih tvari kao što su: folna kiselina, uridin monofosfat, vitamini B12, B6, B1, B3 te magnezij.

Koji vitamini se preporučuju kod lakših ozljeda leđa ili perifernog živčanog sustava?

Kod lakših ozljeda leđa ili perifernog živčanog sustava preporučuju se vitamini B skupine i magnezij.

Koja je važnost dodataka prehrani u održavanju funkcija kostiju i mišića?

Važnost dodataka prehrani u održavanju funkcija kostiju i mišića je ta da se konzumiranjem određenih dodataka održava pravilna funkcija kostiju i mišića, čuva se i njihova masa i pokretljivost kako bi što duže bili aktivni te kako bi poboljšali kvalitetu izvođenja sportskih aktivnosti i aktivnosti svakodnevnog života.

Brzo rješenje za olakšavanje bolova i trnaca

Bolovi u struku te bolovi i trnci u rukama i nogama mogu biti uzrokovani oštećenjem perifernog živčanog sustava.

Periferni živčani sustav nastavak je središnjeg živčanog sustava, koji se sastoji od mozga i leđne moždine. Glavna funkcija perifernog živčanog sustava je povezivanje središnjeg živčanog sustava s udovima i organima tijela. Za razliku od središnjeg živčanog sustava periferni živčani sustav nije zaštićen od koštanog tkiva (lubanje i kralježnice), kao što je u mozgu i leđnoj moždini te je ranjiv na oštećenja.

MieloGuard je dodatak prehrani koji sadrži 7 aktivnih sastojaka koji podržavaju funkcioniranje perifernog živčanog sustava . Samo jedna kapsula dnevno pružit će vam olakšanje kod žmarаcа i utrnulih ruku i nogu te će olakšati bolove u leđima i struku. Više informacija o proizvodu potražite na linku.