Veliki kašalj, hripavac, magareći kašalj ili pertusis je vrlo zarazna bakterijska infekcija gornjih dišnih puteva. Obično izaziva dugotrajne i ponovljene napade kašlja slične glasanju magarca. Te se epizode kašlja mogu nastaviti tjednima ili čak mjesecima nakon razvitka prvih simptoma.

• Što je "bolest X" i trebamo li se bojati iduće pandemije? Pitali smo imunologa Zlatka Trobonjaču

Hripavac može uzrokovati tešku bolest koja može biti opasna po život, naročito kod beba. Otprilike jedna trećina sve dojenčadi (djece mlađe od jedne godine) koja dobiju hripavac treba liječenje u bolnici. Nasreću, postoji cjepivo protiv hripavca može pomoći u sprječavanju infekcije i teških simptoma poput apneje, to jest, pauzi u disanju.

Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a, u periodu od 1.1.2023. do 19.04.2024. godine, zaprimili smo 6443 prijava oboljelih od hripavca. Najveći broj oboljelih bilježimo uzrastu od 10 do 14 godina te u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

• Nakon smrti beba u Beogradu: "Sva djeca koja se ne cijepe su u opasnosti od smrtnog ishoda bolesti"

Hripavac - simptomi

Rani simptomi hripavca mogu nalikovati simptomima obične prehlade. Ovi simptomi mogu trajati jedan do dva tjedna i mogu uključivati:

• laganu groznicu
• blagi ili povremeni kašalj
• curenje nosa
• pauza u disanju kod beba (apneja).

Simptomi hripavca nakon što prođe prvi ili drugi tjedan bolesti obično uključuju:

• dugotrajne, ponovljene ili jake epizode kašlja (paroksizme) koje se povremeno ponavljaju do 10. tjedna bolesti ili više
• hripavac pri udisaju nakon prestanka kašlja
• povraćanje
• iscrpljenost zbog dugotrajnog kašlja.

Simptomi hripavca počinju se smanjivati nakon četiri tjedna, iako se napadaji kašlja mogu ponavljati mjesecima nakon što simptomi počnu.

Testiranje na hripavac

U Zagrebu se uzimanje uzoraka za hripavac provodi ponedjeljkom, srijedom i petkom od 8:00 do 9:30 sati u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, na testnom mjestu u montažnom objektu ispred Rockefellerove 12, prema narudžbi obiteljskog liječnika ili pedijatra. Obavezno je predočiti potvrdu o izdanoj uputnici ili zdravstvenu iskaznicu i popunjeni obrazac koji možete preuzeti ovdje.

PCR testiranje moguće je napraviti i na osobni zahtjev uz plaćanje debitnim karticama prilikom testiranja. Cijena pretrage PCR na hripavac (pertusis) je 58,04 €.

Za uzimanje uzoraka krvi na serološke pretrage na hripavac (pertusis) potrebno je naručiti se na broj telefona 01/486 3236 radnim danom od 11:00 do 14:00 sati ili na e-mail ambulanta@hzjz.hr

U ostalim se dijelovima Hrvatske testiranje također provodi u gradskim ili županijskim Zavodima za javno zdravstvo. Više informacija saznajte na mrežnim stranicama vama najbližeg Zavoda ili kod svojeg liječnika obiteljske medicine.

Faze bolesti

Hripavac je dugotrajna bolest koja se u klasičnom tijeku može podijeliti u tri stadija – kataralni, paroksizmalni i stadij rekonvalescencije. Svaki traje oko dva tjedna, a ponekad i dulje. Nakon inkubacije koja traje 6-20 dana (prosječno 9-10), nastupa bolest koja ima tri stadija:

1. Kataralni stadij (traje 1-2 tjedna) obično počinje postupno, blagog je tijeka i često sliči običnoj prehladi. Razlikovanju pomaže činjenica da je tjelesna temperatura normalna, a kašalj se postupno pojačava.
2. Paroksizmalni stadij je karakterističan za hripavac i glavno mu je obilježje kašalj koji traje 2-6 tjedana. Napadaji kašlja su sve češći, osobito noću, i mogu biti vrlo dramatični, s crvenjenjem u licu, bez mogućnosti udaha, znojem i nemirom. Na kraju kašlja oboljela osoba napravi karakterističan udisaj koji zvukom podsjeća na glasanje magarca, po čemu je bolest i dobila ime u narodu. U tom se napadaju izbaci ništa ili vrlo malo sluzi, no često dolazi i do povraćanja uslijed naprezanja koje je važan simptom u postavljanju dijagnoze hripavca. Važno je napomenuti da se u novorođenčadi i mlađe dojenčadi klinička slika razlikuje od navedene. U njih najčešće nema klasičnih napadaja kašlja, nego dijete odjednom prestane disati, poplavi, omlohavi, može dobiti i konvulzije, a onda se udisaji ponovno jave i postupno prelaze u normalno disanje. U navedenoj dobnoj skupini bolest je posebno teška i rizična te zahtijeva veliku pozornost.
3. Rekonvalescentni stadij (stadij oporavka), nastupa sa smirivanjem simptoma, smanjenjem broja napada i jačine kašlja, a ni izgled napada više nije tipičan. Kašalj može potrajati i par mjeseci. U odraslih oboljelih najčešće se ne mogu prepoznati i razlikovati pojedini stadiji.

Moguće komplikacije

Hripavac može dovesti do ozbiljnih komplikacija opasnih po život, osobito kod beba mlađih od 1 godine. Do uvođenje antibiotske terapije i cijepljenja ova teška bolest je uzrokovala više smrtnosti male djece nego bilo koja akutna zarazna bolest. Otprilike jedna trećina dojenčadi trebat će njegu u bolnici u liječenju hripavca. Od tih beba, otprilike:

• 68 % će razviti pauze u disanju koje se nazivaju apneja
• 22 % će razviti upalu pluća
• 2 % će imati nasilne, nekontrolirane epizode drhtanja (konvulzije)
• 0,6 % će razviti bolest mozga koja se zove encefalopatija
• 1 % će umrijeti.

Odrasli također mogu razviti komplikacije, ali one su obično manje teške. Ako imate uporan, jak kašalj, možete:

• dobiti apneju
• sekundarne infekcije (poput upale pluća i srednjeg uha)
• se onesvijestiti
• slomiti rebro
• izgubite kontrolu nad mjehurom
• nenamjerno gubiti na težini.

Liječenje hripavca

Liječenje se može podijeliti na simptomatsko i uzročno (antibiotsko). Obim, mjesto i vrijeme uvijek određuje liječnik, što za mlađu djecu znači obvezno bolničko liječenje. Ako imate hripavac, postoji nekoliko koraka koje možete poduzeti kako biste lakše kontrolirali simptome kod kuće:

• odmarajte
• pijte puno tekućine kako biste spriječili dehidraciju
• koristite ovlaživač zraka s hladnom maglicom kako biste umirili pluća i oslobodili sluz u dišnom traktu
• uzimajte antibiotike koje vam je liječnik propisao prema uputama
• ne uzimajte lijekove protiv kašlja osim ako vam to ne preporuči liječnik
• boravite u prostoru bez iritansa poput prašine i duhanskog dima.

Prevencija hripavca

Preventivne mjere kod hripavca su cijepljenje, izolacija i profilaksa. Cijepljenje je ključna preventivna mjera i u Hrvatskoj se sustavno provodi od 1959. godine prema obveznom kalendaru cijepljenja. Glavni cilj cijepljenja je smanjiti rizik od teških oblika hripavca među dojenčadi i malom djecom zbog velikog pobola i smrtnosti uzrokovanih hripavcem u ovoj dobnoj skupini.

Kemoprofilaksa antibioticima (davanje antibiotika zdravim osobama koje su u kontaktu s oboljelima) se preporučuje zbog smanjenja prijenosa uzročnika bolesti, osobito kod novorođenčadi i dojenčadi koje su izložene povećanom riziku od ozbiljne bolesti kao i kod djece koja nisu potpuno cijepljena (djeca mlađa od 7 godina koja su primila manje od 5 doza cjepiva).

Što se izolacije oboljelih tiče, preporuka je da ona traje do isteka petog dana nakon početka antimikrobne terapije, a neliječene osobe treba izdvojiti tijekom 20 dana od nastupa simptoma.

Kada posjetiti liječnika

Ako imate simptome koji ukazuju na to da bolujete od hripavca, svakako se javite svojem liječniku obiteljske medicine kako bi vas uputio na testiranje, postavio vam dijagnozu, dao epidemiološke naputke te upute za kućno liječenje. Također posjetite liječnika ako:

• imate teške i česte napadaje kašlja (naročito noću)
• imate poteškoće s disanjem
• povraćate od napadaja kašlja
• imate popucale krvne žile na koži ili bjeloočnici koje su nastale zbog naprezanja tijekom napadaja kašlja
• ste malaksali i ošamućeni
• imate kašalj koji traje dva tjedna bez poboljšanja
• imate visoku temperaturu koju ne možete skinuti
• ne osjećate poboljšanje od lijekova koje vam je prepisao liječnik
• osjećate simptome dehidracije.

Vezani sadržaj:

• Kako zaustaviti noćni kašalj?