Stres na poslu nije ništa neuobičajeno, ali kako prepoznati kada ga je ipak previše? Iako smo svi naviknuti na to da ponekad imamo izazovne dane u uredu, izloženost prekomjernoj razini stresa nije bezazlena i može dovesti do pojave simptoma izgaranja (eng. bunrnout).

Izvješće Gallop-a za 2023. godinu pokazalo je da je količina stresa kojoj su izložene zaposlene osobe u značajnom porastu tijekom posljednjeg desetljeća. Posljedice mogu biti različite - od glavobolje preko problema s probavom pa sve do stalne borbe s manjkom energije, a ponekad je teško reći pati li osoba od depresije ili se suočava s izgaranjem na poslu.

• Kako prepoznati napadaj panike? Pripazite na ovih 14 znakova

Što je burnout ili izgaranje na poslu?

Izgaranje na poslu se odnosi na stanje kronične fizičke i emocionalne iscrpljenosti koje se pojavljuje uslijed uvjeta kojima ste izloženi na radnom mjestu. U takvoj situaciji možete osjećati kao da morati ulagati dodatni napor kako biste održali rezultate zadovoljavajućima. U isto vrijeme, možda ćete unatoč povećanom naporu osjećati kao da rezultati i dalje nisu dovoljno dobri.

“Kada razina aktivnosti premaši razinu vaše energije, bit ćete pod velikim stresom. Ako takva situaciju potraje duže, dolazi do akumuliranog učinka, što može dovesti do izgaranja, posljedice toga što ste potrebe drugih ili svoju ulogu na poslu stavljali ispred sebe”, rekla je klinička psihologinja dr. sc. Monica Vermani za portal Women’s Health.

Koji su uobičajeni simptomi izgaranja?

Nesanica: To može uključivati ​​poremećaje spavanja i probleme s padanjem u san ili s održavanjem sna, što također može dovesti do fizičke iscrpljenosti i razdražljivosti.

Bolovi: Možete osjetiti glavobolju, napetost mišića ili drugu fizičku nelagodu, a moguća je i pojava migrena.

Problemi s probavnim sustavom: Rane faze mogu uključivati ​​mučninu, zatvor i proljev. Bolovi u trbuhu također nisu rijetkost, a moguća je i povezanost sa simptomima sindroma iritabilnog crijeva.

Smanjena pozornost: Ovaj simptom se najčešće manifestira kao takozvana “moždana magla”, a možete doživjeti i probleme s koncentracijom i, općenito, oslabljenu kognitivnu izvedbu.

Smanjeni osjećaj postignuća: Počet ćete se osjećati kao da vaši napori ne čine razliku, što može dovesti do osjećaja bespomoćnosti ili nedostatka motivacije. Kao rezultat toga, mogli biste se povući sa svojih obaveza ili uzeti bolnički dopust kako biste uhvatili pauzu, objašnjava Sarkis.

Osjećaj izoliranosti: Možete se osjećati izolirano ili imati negativan stav prema svojim kolegama i zadacima, a to može biti posebno štetno za one koji moraju raditi u timu. Uz to, možda ćete se udaljiti i od obitelji i prijatelja.

Kako spriječiti izgaranje?

Ako ste na poziciji moći na poslu na kojem radite, poduzmite aktivne mjere za stvaranje radnog okruženja koje potiče druge - a time i vas - na to da, unatoč količini posla, svoju dobrobit ipak stave na prvo mjesto.

Oni koji na poslu nemaju toliko autoriteta, moglo bi koristiti vježbanje postavljanja granica. Naravno, ovo može biti lakše reći nego učiniti, stoga prvo trebate razmisliti koje granice biste željeli postaviti i na koji način ćete ih postaviti. Na primjer, ako radite vikendom iako vaš posao ne podrazumijeva dežurstva i želite to promijeniti, nemojte reći: “Želim manje raditi”, nego: “Želim osloboditi vikende da se bolje odmorim i u ponedjeljka budem spreman za rad”.

Uz postavljanje granica, istražite načine za uspješno nošenje sa stresom, na primjer, posvetite se vježbama disanja, prakticirajte jogu, meditaciju i/ili bavite se tjelovježbom.

Također, razmišljate i o svojim osnovnim fiziološkim potrebama - ne preskačite obroke i osigurajte si dovoljno sna.

Ako zatrebate dodatnu podršku, nemojte se bojati obratiti prijateljima, obitelji, terapeutu ili čak svojim kolegama.

Kako riješiti problem s izgaranjem?

Kada je u pitanju izgaranje, svakako vrijedi da je bolje spriječiti nego liječiti. U slučaju da već primjećujete simptome izgaranja, a nije izgledno da će se situacija na poslu promijeniti, bilo bi najpametnije da razgovarate sa stručnom osobom. To može biti psiholog, a ako je riječ o težim simptomima, obratite se svojem liječniku obiteljske medicine kako biste razgovarali o drugim opcijama liječenja.

I svakako - razmislite o tome da promijenite posao!

Vezani sadržaj:

• Zašto trebate pustiti suzu s vremena na vrijeme?
• Što je "tihi otkaz"? Provjerite radite li ga nesvjesno