Kod koga se stres najčešće javlja

Stres dolazi u mnogim oblicima i utječe na sve ljude, neovisno o dobi, spolu i životnom stilu. Nema pravila koja se mogu primjenjivati za predviđanje razine stresa kod svake osobe. Na primjer, ponekad roditelj jednog djeteta može biti pod većim stresom od roditelja više djece. Stupanj stresa u našim životima ovisi o mnogim faktorima kao što su fizičko zdravlje, kvaliteta međuljudskih odnosa, količina obaveza, razina odgovornosti i očekivanja od nas, broj promjena ili traumatskih događaja koji su se nedavno dogodili u našim životima.

Neka generalizacija, međutim, postoji. Ljudi s odgovarajućom društvenom potporom su izloženi manjoj količini stresa, odnosno bolje se nose s njime, za razliku od ljudi koji nemaju društvenu potporu. Ljudi koji slabo jedu i nedovoljno spavaju nemaju energiju potrebnu za nošenje sa stresom. Neki stresori su posebno povezani s dobnim skupinama. Na primjer djeca, tinejdžeri i roditelji koji rade uglavnom imaju podjednake probleme koji uzrokuju stres.

U tinejdžerskim godinama, često dolazi do povećanja stresa. Mladi se uče nositi sa sve većim zahtjevima i pritiscima. Istraživanja su pokazala da prekomjeran stres u tinejdžerskim godinama može imati negativan utjecaj na tjelesno i metalno zdravlje kasnije u životu. Stres kod tinejdžera često uzrokuje depresiju, ozbiljan problem koji, ukoliko se ne riješi, može dovesti i do suicidalnih misli.

Srećom, učinkovita strategija upravljanja stresom može smanjiti loše učinke stresa. Podrška prijatelja i obitelji može pomoći u smanjenju subjektivnog doživljaja stresa. Prepoznavanje problema pomaže kod razvitka vještina pomoću kojih se kasnije lakše nositi sa stresom. U težim slučajevima, liječnik može preporučiti tretmane koji bi mogli smanjiti stres i njegove dugoročne posljedice.